Dame koje buše brda

Izvor: Večernje novosti, 02.Jan.2017, 21:07   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Dame koje buše brda

Dragana Rupar i Jasmina Kostić iz Instituta CIP projektovale su tunele na koridorima. Kreirale su Šarane, Brđane i Savinac, a sada se se radi i tunel Predejane PROBIJANjE i izgradnja tunela nisu ženski poslovi, ali je njihovo projektovanje u Srbiji skoro isključivo u rukama žena! Dve dame, Dragana Rupar i Jasmina Kostić, zaposlene u Saobraćajnom institutu CIP, projektovale su nove tunele na koridorima. Sa šlemom na glavi i čizmama na nogama prokrstarile su terenom >> Pročitaj celu vest na sajtu Večernje novosti << na Koridoru 11 od Ljiga do Preljine i isprojektovale tunele Šarani, Brđani i Savinac. Po njihovom projektu izvodi se tunel Predejane na južnom kraku Koridora 10, a uradile su i projekat za novi železnički tunel kod Čortanovaca na trasi pruge za brzinu 200 kilometara na sat izmeću Beograda i Budimpešte. - Uglavnom se iznenade kada se prvi put pojavimo na terenu, ali nam je lakše što smo zajedno - priča Dragana. - I radnici i inženjeri u tunelogradnji su uglavnom muškarci, pa su neretko nepoverljivi prema ženama. Ali brzo ih "slomimo". Malo šarmom, malo "jezikom". Stručnošću ih uverimo da imaju ravnopravne sagovornike. Projektovanjem tunela se bavimo već dvadesetak godina i kolege u firmi nas nikada nisu smatrale manje stručnim ili sposobnim. Pre su bili iznenađeni određenom inicijativom i entuzijazmom koje smo pokazale već na prvim projektima. Naravno, naš generalni direktor Milutin Ignjatović podržava projektante i omogućava stručna usavršavanja u zemlji i inostranstvu. Jasmina i Dragana kažu da ovo nije lak posao, ali je zanimljiv i izazovan. Nije im teško ni to što se dešava da se sa terena vrate u zavod za saobraćajnice u Nemanjinoj ulici blatnjave do kolena. - Lepo je što učestvujemo u izradi projekata značajnih za državu, jer su tuneli koje smo projektovale među prvim izgrađenim posle dužeg vremena i prate savremene tendencije u tunelogradnji - ističe Jasmina. - Najveće zadovoljstvo svakog projektanta je da se izgradi objekat koji je projektovao. Jasmina je na studije građevine u Beograd došla iz Paraćina i kaže da je sa njom na fakultetu bilo dosta koleginica. Ovo obrazovanje nudi mogućnost rada kako u izvođačkim kućama sa širokim spektrom poslova od tehničke pripreme, kalkulacije cena pa do ugovoranja, tako i u projektantskim biroima, pa je to razlog da se mali broj žena viđa na gradilištima. - Diplomirala sam betonske mostove i počela da radim u Saobraćajnom Institutu CIP u zavodu za konstrukcije. Ubrzo se ukazala potreba za projektantom u grupi za tunele i ja sam na svoje zadovoljstvo u toj grupi i danas - priča Jasmina Kostić. Dragana Rupar je iz Rume, a građevinu je završila na Tehničkom fakultetu u Novom Sadu i sedam godina radila u pripremi u jednoj građevinskoj firmi. Njen prvi radni zadatak kao da je obeležio celu buduću karijeru. - Prvi teren na koji sam otišla je bio obilazak tunela na kome se radila sanacija - seća se Dragana Rupar. - To je bio kao neki znak, pošto sam 2003. godine prešla u CIP u grupu za tunele, a od pre dve godine sam direktor te grupe. LOŠA SREĆA Dugo se smatralo da je žena u tunelu loša sreća, kao i u oltaru - priča nam Dragana - A s druge strane, u katoličkim zemljama je zaštitnica tunelogradnje žena - Sveta Barbara. Vrlo je neobična ta kontradikcija. U Saobraćajnom institutu CIP projektovanje tunela i geotehničkih objekata definitivno nije isključivo muški posao, jer grupa na čijem sam čelu ima osam članova, od kojih su šest žene. BRĐANI I ŠARANI BEZ GREŠKE Dragana i Jasmina projektovale su tunele Brđani i Šarani na deonici Ljig - Preljina, oko kojih je bilo mnogo polemika na kraju izgradnje. Priznaju da im nije bilo lako da slušaju nestručne komentare koji su se odnosili na visinu tunela. - Potpuno su netačne priče da su tuneli niski. Neravnost izvedenog betonskog kolovoza uticala je samo na komfornost vožnje, što je naknadnim radovima i ispravljeno, a nikako nema veze sa visinom objekta - objašnjava Jasmina. - Nama je najvažnije da u toku izgradnje tunela nije bilo incidentnih situacija. Nije retka pojava da tokom izgradnje dođe do proloma i priliva velikih voda, jer kada uđeš pod zemlju nikada ne znaš šta te čeka. Najveća želja i projektanata i izvođača je da ugledaju svetlost na drugom kraju tunela.

Nastavak na Večernje novosti...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Večernje novosti. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Večernje novosti. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.