Izvor: RTS, 10.Avg.2020, 18:14

Da li ste probali krompir mesečar ili šljivu madžarku

Neprskane šljive, kruške, jabuke... Nekada ih je bilo u gotovo svakom seoskom domaćinstvu. Sigurno ste čuli za jabuku kolačaru, oskorušu ili petrovaču, šljivu ranku i krušku karamanku. Neopravdano su ih potisnule uvozne sorte.
U Mionici postoji banka gena i semena, koja čuva stare sorte i koja svima daje mogućnost da upravo one ponovo zamirišu u voćnjacima i na stolovima. Za to su zaslužni Petrovići, porodica biologa, a najmlađa među njima, >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << koja je na ovu temu i doktorirala, jeste Ivana Petrović. 

Gostujući u Jutarnjem programu RTS-a, Petrovićeva je rekla da u Srbiji ima dosta starih sorti koje su mala poljoprivredna gazdinstva sačuvala i da tek treba da se utvrdi koje su to vrste.
U Zlatiborskom i Moravičkom okrugu, kaže, postoje ljudi koji veoma vode računa da se sačuva krompir mesečar, a koji bi i potrošači želeli da vide na svojoj trpezi.
"To je zaista neverovatan ukus. Ja sam imala priliku da ga probam, tu je kvalitet na prvom mestu, a tek na drugom prinosi", rekla je Ivana.
Prema njenim rečima, krompir mesečar ima i solidne prinose i zaslužuje posebno mesto u našoj gastronomiji i priliku da se proba.
Ko god ima priliku da proba naše stare sorte može slobodno da kaže da su kvalitetnije u odnosu na sadašnje, kaže Ivana.
One imaju veoma izraženu aromu koja nije kod svakog ploda ista, koje imaju svoje specifičnosti – svaka ima svoj odnos šećera i kiselina i svaka svoju namenu.
"Od šljive ranke ćete praviti rakiju, ali od madžarke vrhunski pekmez ili kolače sa šljivama", navodi Ivana.
U pirotskom kraju imaju saradžicu, posebnu vrstu šljive od koje prave svoju rakiju tako da svaka od njih ima specifičan miris i aromu.
Isto je, kaže Ivana, i sa svim ostalim proizvodima od starih sorti.
"Letnje jabuke i kruške imaju posebnu aromu, kada ih probate zaista je svaka drugačija, jednostavno ne možete reći da ste dva puta probali dve sorte i da su one potpuno iste", rekla je Ivana.
Ukazuje da sve te stare sorte donekle ugrožava globalizacija, ali da je današnji potrošač postao edukovan i da želi da zna šta konzumira.
"U 20. veku išlo se na to da se dođe do ploda kao sa reklame koji nema nesavršenosti, međutim, u 21. veku potrošač je postao edukovan, on želi da zna koliko ima vitamina C u plodu, da zna za karotenoide i jednostavno želi da zna ono što konzumira i kako to utiče na njegovo zdravlje", navela je Ivana.
Za razliku od novih sorti koje su prilagođene na život na infuziji i pod staklenim zvonom, stare sorte se ne prskaju, neka njihova stabla godinama nisu orezana, neke grane su polomljene, a ona uprkos tome opstaju.
"Danas se koristi velika količina pesticida, poznato vam je da se jabuka dosta prska, 17 ili 21 put u toku godine, a neki proizvođači ne poštuju karencu", rekla je Ivana. 
Ona je navela da je poslednja razmena semena održana u oktobru prošle godine u Privrednoj komori Srbije, a da li će biti ove zavisi od epidemiološke situacije. 
"Sav prikupljeni semenski materijal je dostupan svim građanima razmenom. Ako neko, na primer, ove sezone uzme stotinu semena određene kulture, dogodine je u obavezi da vrati 150", rekla je Ivana. 

Nastavak na RTS...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta RTS. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta RTS. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.