Da li se smanjuje broj samoubistava policajaca?

Izvor: B92, 27.Jan.2016, 21:34   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Da li se smanjuje broj samoubistava policajaca?

Poslednje samoubistvo policajca dogodilo se krajem decembra u Novoj Varoši.

To je bio šesti takav slučaj u prošloj godini, a statistika pokazuje da je taj broj iz godine u godinu manji.

Njihov posao je svuda u svetu rangiran u prve tri profesije po nivou stresa. Ali samo oni imaju oružje koje mogu da upotrebe, kako protiv drugih, tako i protiv sebe.

Iako se zbog medijske pažnje stiče utisak da su samoubistva policajaca u porastu, statistika kaže drugačije. >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << Od 2011. taj broj je u padu. Upravo tada su uvedeni periodični lekarski pregledi svakog pojedinca.

“Onoga momenta kada neko uđe u radni odnos, onda ga preuzima naša zdravstveno psihološka služba koja ga prati do penzionisanja. Preko preventivnih lekarskih pregleda koji se obavljaju na određeni vremenski period, vanrednih pregleda ukoliko dođe do incidenta ili promene zdravstvenog stanja između dva periodična pregleda”, rekao je načelnik odeljenja za zdravlje zaposlenih MUP-a Mirko Grabež.

Lekarske preglede i psihološke procene prolaze i polaznici Polic ijske akademije i VŠUP i već tada se pravi selekcija kandidata.

I u policijskom sindikatu Srbije kažu da ima određenih pomaka nabolje kada je psihološko praćenje službenika u pitanju, ali dodaju da njihova istraživanja pokazuju da je broj samoubistava među policajcima veći nego u ostatku populacije.

“To je izostanak one ozbiljne sistemske podrške gde svaki policajac mora da bude siguran da će ako poštuje zakon i pravila službe država stati iza njega”, Slobodan Spasić, psiholog.

Ovo je samo jedan od problema kada policajac na terenu svoj zadatak obavi u skladu sa zakonom, a zatim bude kažnjen po privatnoj tužbi. Psihološki problemi javljaju se u svim sektorima policije, pa i među službenicima koji se bave suzbijanjem pedofilije.

“Pokušajte da zamislite , oni su morali da pogledaju stotine, hiljadu sati materijala koji je duboko psihološki uznemirujući. Da li oni imaju podršku, kako se osećaju kada dođu kući i treba da zagrle suprugu i dete koje ima 10-11 godina. Da li je neko sa njima razgovarao”, naveo je Spasić.

Iako u MUP-u kažu da psihologa ima dovoljno, u policijskom sindikatu ne smatraju tako. Kažu da probleme kod kolega mogu prvi da primete upravo ostali iz njihovog okruženja.

“Treba da istaknemo jednu stvar, a to je da smo se malo, narodski rečeno odrodili jedni od drugih. Nekad je taj element socijalizacije, tog drugarstva koje je vladalo među zaposlenima, imao jako veliki efekat. Mi smo svi znali ko ima nekakav problem od nekog najbenignijeg do najozbiljnijeg problema i svi smo se solidarisali sa tim ljudima i pokušavali na određene načine da pomognemo”, naveo je Veljko Mijailović iz Policijskog sindikata Srbije.

Upravo zbog ovoga uveden je novi projekat u MUP pod nazivom “Rodrška kolege”. Ljude kojima mogu da kažu svoj problem, biraju sami policajci međusobno putem ankete. Taj čovek prolazi ceo sistem edukacije da bi mogao da reaguje na pravi način i da uputi policajca sa problemom u dalji postupak.

Nastavak na B92...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta B92. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta B92. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.