DRUGA PANDEMIJA U OVOM VEKU: Iako je opasna, korona nije najveća epidemija 21. stoleća

Izvor: SrbijaDanas.com, 12.Mar.2020, 09:44   (ažurirano 02.Apr.2020.)

DRUGA PANDEMIJA U OVOM VEKU: Iako je opasna, korona nije najveća epidemija 21. stoleća

Ljudska istorija pamti mnoge pandemije.

Pandemija korona virusa, koju je Svetska zdravstvena organizacija (SZO) proglasila u sredu, druga je pandemija u ovom veku, posle svinjskog gripa H1N1 2009. godine, kojim je tada zaražena četvrtina od ukupne svetske populacije.

Direktor Tedros Adhanon Gebrejesus rekao je da je duboko zabrinut alarmantnim >> Pročitaj celu vest na sajtu SrbijaDanas.com << nivoima širenja i zbog toga je SZO i procenila da se COVID-19 može okarakterisati kao pandemija.

Pandemijom se smatra širenje nove zaraze na globalnom nivou.

Dok je epidemija izraz koji označava brzo širenje infektivne bolesti na veliki broj ljudi u malom vremenskom periodu, pandemija je više geografska odrednica, koja treba da ukaže da se bolest proširila na velikom prostoru. Sama rec "pandemija" nastala je od grčkih reci "pan" (sve) i "demos" (narod).

Široko rasprostranjena bolest kod koje je broj inficiranih stabilan i ne povećava se, ne podrazumeva pandemiju. Zbog toga, epidemije sezonskog gripa, iako zahvataju veliki broj ljudi širom sveta, ne smatraju se pandemijama.

Takođe, bolest mora da bude i zarazna da bi bila proglašena pandemijom. Znaci, to što je široko rasprostranjena i što odnosi mnogo života nisu jedini kriterijumi. Rak je, na primer, odgovoran za veliki broj smrti, ali se ne smatra pandemijom, jer nije zarazan.

Pandemija gripa 2009. i 2010. godine, koju je prouzrokovao virus gripa A (H1N1) bila je prva pandemija za koju su mnoge države članice razvile sveobuhvatne planove za pandemiju u kojima su opisane mere javnog zdravlja koje treba preduzeti s ciljem smanjenja bolesti i smrtnih slucajeva.

Prvi put je razvijena, proizvedena i primenjena u više zemalja vakcina, navodi se na sajtu SZO.

Tri pandemije gripa pojavile su se u intervalima od nekoliko decenija tokom 20. veka, od kojih je najozbiljnija bila takozvana "španska groznica" (izazvana virusom A (H1N1)), a blaže pandemije pojavile su se kasnije 1957. i 1958. "azijski grip" izazvan virusom A (H2N2) i 1968. "hongkonški grip" izazvan virusom A (H3N2).

Sa svakom pandemijom, istraživaci, stručnjaci za javno zdravlje i međunarodne organizacije stekli su bolje razumevanje složenosti i dinamike pandemije gripa. Sa poboljšanjem sistema nadzora i izveštavanja može se dokumentovati više podataka i karakteristika virusa nego što je bilo moguće pre desetak godina.

Istraživači i stručnjaci za javno zdravlje kontinuirano uče o virusu gripa, vakcinama i preduzetim merama, a ovo znanje se koristi za poboljšanje kapaciteta povezanih sa sezonskim i pandemijskim gripom. Veliki deo stečenog znanja može se primeniti i na druga podrucja.

Međutim, i virusi imaju sposobnost prilagođavanja kao i ljudi, i često se dešava da posle izvesnog vremena poznati lekovi postanu neefikasni, jer su im se mikroorganizmi u međuvremenu prilagodili.

Za bliže informacije možete kontaktirati 064 8945 235 (broj koji je otvorilo Ministarstvo zdravlja), zatim Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović–Batut" (ul.Dr Subotića br.5, 11000 Beograd; Tel: 011 2684 566) ili institute/zavode za javno zdravlje na teritoriji na kojoj boravite.

Nastavak na SrbijaDanas.com...






Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta SrbijaDanas.com. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta SrbijaDanas.com. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.