Izvor: B92, 15.Avg.2000, 12:00 (ažurirano 02.Apr.2020.)
DJUKANOVIC: SRJ CE BITI DEMOKRATSKA ILI JE NECE BITI
U autorskom clanku napisanom specijalno za agenciju SENSE predsednik Crne Gore Milo Djukanovic vec u uvodnoj recenici teksta pod gornjim naslovom, konstatuje da je na svjetskoj politickoj sceni, "poslije deset godina, ponovo isto pitanje - sta ce biti sa Jugoslavijom? SENSE prenosi tekst u celini. "Iako je iza nas cijela decenija, iako je danasnja Jugoslavija za vise od polovinu manja od prethodne, iako u njoj vec odavno nema Slovenaca i Hrvata koje je sluzbeni Beograd oznacio kao 'lose >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << momke' i njene razbijace, ostaje pitanje sa pocetka ovog teksta. Promijenilo se mnogo toga u medjuvremenu, ali je ostao srpski lider Slobodan Milosevic koji se politicki uzdigao na populistickom talasu 90-tih u Srbiji i koji se nametnuo kao neprikosnoveni branitelj Jugoslavije. Danas, sa istom takvom retorikom i usavrsenom propagandnom masinerijom - brani i ovu Jugoslaviju. Ponasa se kao da se nista nije promijenilo. A promijenilo se mnogo toga, cak i ustavno-pravni temelji kojima je ona 1992. stvorena, tako da i ova Jugoslavija figurira samo na papiru. Na osnovu gotovo ilegalno usvojenih ustavnih promjena u nelegitimnom Saveznom parlamentu, Milosevic je za septembar raspisao savezne predsjednicke i parlamentarne izbore. Zzuri mu se da bude izabran neposrednim putem, nadajuci se da ce tako izbjeci Hag. Ako bi Crna Gora pristala na ovakve ustavne promjene, predstavnik Crne Gore nikada ne bi mogao biti izabran na tu funkciju. Slicno je i sa Vijecem republika koje je predstavljalo jedinu instancu gdje je bila obezbijedjena kakva-takva ravnopravnost republika. Po novim ustavnim rjesenjima i poslanici za ovo Vijece biraju se neposrednim putem. Na referendumu 90-tih, gradjani Crne Gore nijesu se izjasnili za takvu drzavnu zajednicu sa Srbijom. Ovaj potez Milosevica za nas nije bio neocekivan, davno smo ga predvidjeli. To je jos jedna u nizu njegovih provokacija adresiranih demokratskoj Crnoj Gori i njenom rukovodstvu. Vlada Crne Gore je tim povodom predlozila, a Parlament usvojio, Rezoluciju o zastiti prava Crne Gore i interesa njenih gradjana, kojom se stavljaju van snage sve odluke saveznih organa donesene bez ucesca legitimnih predstavnika nase Republike. Time je prakticno odredjena pozicija Crne Gore i u odnosu na raspisane savezne izbore, koji nisu za ocuvanje Jugoslavije, vec za ocuvanje diktature Slobodana Milosevica. Bilo bi nelogicno da vecinska Crna Gora ucestvuje u toj farsi i da glasa protiv svojih drzavnih i nacionalnih interesa.
To ce svakako biti praceno novim talasom pritisaka Milosevicevog rezima prema Crnoj Gori, na koju je sada fokusirao svu svoju destruktivnu energiju. Uspjesni proizvodjac kriza, koji je do sada uspijevao da se nametne kao mirotvorac koji ih i rjesva, pokusce najvjerovatnije da i u Crnoj Gori izazove haos. Sve ove godine, od demokratskog zaokreta u Crnoj Gori, a posebno posljednjih dana, on kontinuirano priprema infrastrukturnu logistiku za konflikt. Za to je u posljednje vrijeme intenzivirana instrumentalizacija Vojske Jugoslavije protiv legalnih institucija u Crnoj Gori. Protiv Crne Gore se vodi pravi propagandni specijalni rat u koji su upregnuti i 'terazijski Crnogorci' kao i Miloseviceve marionete u Crnoj Gori, sa retorikom koja podsjeca na 'cuveno' Nacertanije (prvi spoljnopoliticki program Srbije) srpskog politicara i drzavnika Ilija Garasanina, napisano polovinom proslog vijeka. U tom dokumentu tadasnjim srbijanskim vlastima je izmedju ostalog sugerisano da 'Srbija pribavi iz Crne Gore sto veci broj mladica iz najuglednijih familija, da im dade stipendije i da se skoluju u Beogradu. Oni imaju biti narocito vaspitani da budu, pod ovim ili onim vidom, protivu Crne Gore, a da rade za Srbiju i njenu dinastiju, narocito kad se budu povratili u svoju otadzbinu. Treba od njih stvoriti politicke janicare, da zakolju i svoju rodjenu majku.' Podsjecam na ovu istorijsku cinjenicu, a takvih primjera je nazalost mnogo, jer se danas zaboravlja na svu istorijsku kompleksnost odnosa izmedju Crne Gore i Srbije. Uprkos pritiscima, kao i brojnim ekonomskim i socijalnim problemima, Crna Gora sigurno ide demokratskim putem. U skladu sa svojim mogucnostima, u Crnoj Gori nastojimo da doprinesemo da tim putem krene i Srbija. Vlast u Crnoj Gori na sve nacine pomaze i podstice demokratske snage u Srbiji, jer u demokratiji, reformama i otvaranju prema svijetu vidi jedini put i za ocuvanje zajednicke drzave sa Srbijom. Tako ce biti i u kampanji za predstojece izbore. Hoce li i Srbija krenuti tim putem sto prije, ne zavisi od Crne Gore. Demokratizacija Srbije moguca je samo unutar Srbije, uz podrsku demokratske medjunarodne zajednice. Sve sto bude neizvjesniji pocetak demokratskih promjena u Srbiji, u Crnoj Gori ce sve vise jacati raspolozenje za izbor nezavisnog drzavnog puta. Utoliko prije sto, zbog sadasnjeg drzavno-pravnog statusa, izostaje efikasnija ekonomska i finansijska podrska medjunarodne zajednice koju Crna Gora danas zasluzuje kao faktor mira i stabilnosti na Balkanu. Zato ne treba iskljuciti ustavnu mogucnost raspisivanja referenduma, jer i gradjani Crne Gore, kao i svi drugi, imaju pravo da sami odluce o svom drzavno-pravnom statusu. Pitanje referenduma, kao neotudjivo pravo svakog naroda, do kraja je ispolitizirano u Crnoj Gori, sto svakako potencira beogradski rezim svojom mocnom propagandom zeleci da to predstavi kao mogucu tacku konflikta. Iz straha od novog sukoba, i medjunarodna zajednica, ne rijetko, nasijeda na taku propagandu.
Sta ce, dakle, biti sa Jugoslavijom? Najkraci odgovor bi mogao da glasi - Jugoslavija ce biti demokratska, ili je nece biti. Dakle, sudbina i ove danasnje Jugoslavije je pod znakom pitanja. Medjutim, sto se demokratske Crne Gore tice, njena buducnost je izvjesna. Crna Gora ce biti demokratska, ekonomski prosperitetna drzava, pouzdan susjed i partner medjunarodne zajednice u Jugoistocnoj Evropi, bilo kao drzava u zajednici sa Srbijom ili kao nezavisna drzava. Pitanje je samo po koju cijenu. Medjunarodna zajednica valjda nece dozvoliti sebi da i peti put zakasni na prostoru bivse Jugoslavije. U Crnoj Gori je na najvecem ispitu do sada ukupna politika i dugorocna strategija medjunarodne zajednice prema regionu Jugoistocne Evrope.
