Izvor: Nezavisne Novine, 14.Apr.2017, 10:06   (ažurirano 02.Apr.2020.)

DILEMA: Da li jaja treba farbati na Veliki petak?

U tradiciji Srba za Vaskrs farbana jaja se javljaju još u 16. vijeku. Međutim, postoji dilama oko toga da li jaja treba farbati na Veliki četvrtak, Veliki petak ili pak u subotu, dan pred Vaskrs?

Etnolog i antropolog Vesna Marjanović  kaže da se jaja mogu farbati od Velikog četvrtka do Velike subote.

Poslednja, strasna nedelja, a posebno dani od Velikog četvrtka, sva je u znaku domaćinstva, pripremi ukusne hrane i farbanju vaskršnjih jaja.

U nekim >> Pročitaj celu vest na sajtu Nezavisne Novine << krajevima smatra se da jaja treba da se farbaju na Veliki četvrtak ili Veliki subotu, a da je Veliki petak dan kada ne treba ništa da se radi, i da se provede u molitvi.

Crkva je prihvatila bojenje jaja još u 12. vijeku a kod nas ta praksa se javlja u 16. vijeku. Jaja bojena crvenom bojom su starijeg porjekla nego ova današnja šarena i prema arheološkim izvorima, pominju se  u zagrobnim kultovima kod starih evropskih naroda još od 4. vijeka nove ere.

Prvi pomen o bojenju jaja na teritoriji naše zemlje potiče iz tridesetih godina 16. Vijeka.

Stare tehnike bojenja jaja

Nekada se crvena boja za bojenje jaja dobijala iz biljke broć tj, iz njenog korena, koje je potom bilo zamenjeno varzilom koje se dovozilo iz Brazila, a kasnije je varzilo zamenjeno anilinskim bojama. Zelene boja se dobijala kuvanje koprive ili špinata. Jaja su se  bojila i u čađi.

Postoje različiti nazivi za prvo obojeno jaje u kući, a ovo su neka od njih u zavisnoti gdje se živi:

– čuvar, čuvara, čuvarkuća, čuvarak

– krstaš

– strašnik

– izmamak

– čoban.

Čuvarkuća se čuva pored ikone do slejdećeg Vaskrsa. Vjeruje se da pucanje kore na jajetu simbolizuje Hristovo uskrsnuće, ali i buđenje prirode.

Nastavak na Nezavisne Novine...