Crnogorski model finansiranja RTS-a?

Izvor: RTS, 17.Jul.2013, 20:34   (ažurirano 02.Apr.2020.)

"Crnogorski model" finansiranja RTS-a?

Dok se ne nađe najbolje rešenje za finansiranje javnih servisa, država će se najverovatnije odlučiti za "crnogorski model" finansiranja, odnosno finansiranje iz budžeta, rečeno na Odboru za kulturu. "Tanjug" postaje vladin biro, najavio Kolarević. Medijski zakoni pred poslanicima u septembru.

Na sednici Odbora za kulturu i informisanje raspravljalo se o setu medijskih zakona, koji bi pred poslanicima trebalo da se nađe na jesen. Pomoćnik ministra Dragan Kolarević >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << govorio je o finansiranju medijskih javnih servisa i o trensformaciji novinske agencije "Tanjug".

Dok se ne nađe najbolje rešenje i najbolji model finansiranja Medijskog javnog servisa, Kolarević je rekao da će se država najverovatnije odlučiti za crnogorski model finansiranja. Taj model, kako kaže, dobio je "zeleno svetlo" EU, a predviđa finansiranje iz budžeta.

U pauzi sednice Odbora Kolarević je novinarima rekao da će se RTS finansirati iz budžeta, a da će do srede konkretno reći kako će izgledati taj model, prenosi Tanjug

"Tačno će biti određeno posebnim ugovorom, kada i koliko novca ide na račun javnih servisa, znači RTS i RTV, i to neće moći niko da zaustavi, neće se doći u situaciju, da neko može da kaže, ne dam vam pare jer vi niste objavili to i to", naveo je Kolarević.

Kolarević je najavio da će odluka o načinu finansiranja javnih servisa biti objavljena najkasnije do 24.jula.

Govoređi o transformaciji "Tanjuga", rekao je da će biti podeljen najverovatnije na dva dela, jedan deo će biti vladin biro, a drugi deo će biti akcionarsko društvo.

"Ideja je da 'Tanjug' bude vladin servis za informisanje, za prikupljanje informacija iz sveta i slanje i taj zakon može vrlo brzo da se donese, onda bi jedan deo 'Tanjuga' verovatno išao u privatizaciju, delile bi se akcije, i on bi išao na tržište", rekao je Kolarević.

Kolaravić je u izveštaju o zakonodavnoj delatnosti u medijskoj oblasti rekao da je radna grupa izradila Nacrt zakona o elektronskim medijima i Nacrt zakona o javnim medijskim servisima i da se nada da će do srede biti objavljeni na sajtu ministarstva kutlure i informisanja.

Kolarević je istakao da je procedura oko donošenja zakona veoma komplikovana jer se usaglašavaju sa zakonodavstvom EU.

"Nacrti zakona se prvo šalju vladinom odboru za javne službe, sa tačnim planom rasprave, sa termina gde će se voditi javne debate, kada oni odobre može da počne javna rasprava. Samim postavljanjem Nacrta zakona na sajt ministarstva, prosledi se udruženjima i svima koji su zainteresovani, obavesti se javnost i time počinje javna rasprava koja mora da traje 21 dan", rekao je Kolarević.

Predviđene su najmanje tri debate, a nakon toga početkom septembra, Nacrt zakona o javnim medijskim servisima i Nacrt zakona o elektronskim medijima ići će u Skupštinu.

Rasprava o medijskim zakonima, što je bila tema Odbora za kulturu, svela se na polemiku o finansiranju javnih servisa.

Član Odbora Jelena Trivan kaže finansiranje javnih servisa osnov njihove nezavisnosti. "Svaki oblik finansiranja koji će gušiti tu nezavisnosti i vraćati ih pod kapu bilo koje vlasti i vlade biće retrogradno rešenje", smatra Trivan.

Predstavnici novinarskih udruženja zamerili su što se kasni u primeni medijske strategije. Podsetili su na kritike koje su predstavnici Evrpske komisije uputili na rešenja u vezi sa finansiranjem javnog servisa.

Prema rečima predsednika NUNS-a Vukašina Obradovića, ukidanje pretplate predstavlja opasan presedan, koji će se teško uvesti kao model finansiranja. "Budžetsko finansiranje nije dominantan model u evropskom zakonodavstvu i takav model otvara mogućnosti za uticaj samostalnost uređivačke poltike javnog servisa", upozorava Obradović.

S obzirom na to da se već javljaju problemi i u načinu finansiranja lokalnih televizija, predstavnica OEBS-a Dragana Solomon predlaže lokalnim samoupravama da iz svojih kasa izdvajaju dva odsto prihoda u tu svrhu.

Petković: Ministarstvo mnogo radilo

Na današnjoj sednici skupštinskog Odbor za kulturu i informisanje predstavnici ministarstva kulture i informisanja podneli su izveštaj o radu u protekla tri meseca i izradi medijskih zakona.

Ministar kulture Bratislav Petković u izveštaju parlamentarcima istakao je da se mnogo radilo, da to ministarstvo kao organ državne uprave ima bogatu zakonodavnu delatnost u oblasti medija, da je urađen nacrt Nacionalne strategije razvoja kulture u Srbiji do 2020.godine.

Ministarstvo je u protekla tri meseca obezbeđivalo sredstva za delatnost ustanova kulture, a stvoreni su uslovi za pristup i realizaciju projekata koji se finasiraju iz sredstava predpristupnih fondova EU.

Ministar Petković je podsetio da je otvoren Konak kneza Miloša na Topčideru i Muzej Srpske pravoslavne crkve.

Predsednica Odbora za kulturu i informisanje Vesna Marjanović kao i poslanica Gorica Mojović zamerili su ministru što nije podneo konkretan izveštaj o tome kako su sredstva raspoređena nakon rebalansa budžeta.

Smatraju da je obaveza ministarstva kulture da obezbedi sredstva za funkcionisanje institucija kulture i podnese izveštaj o tome a institucije su zadužene za programsku delatnost.

Mojovićeva je istakla da minisatrstvo kulture treba da obezbedi rad muzeja, pozorišta.

Nastavak na RTS...



Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta RTS. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta RTS. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.