Izvor: Nezavisne Novine, 16.Nov.2015, 08:07   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Čitajte u NEZAVISNIM: Sigurnim kućama u FBiH prijeti katanac

SARAJEVO - Vlada FBiH usvojila je izmjene Zakona o zaštiti od nasilja u porodici koje će dovesti do zatvaranja sigurnih kuća ukoliko u Parlamentu FBiH predloženo zakonsko rješenje i prođe.

Upozorili su ovo u nevladinim organizacijama koje jedine imaju sigurne kuće za žrtve nasilja u porodici i u kojima su u posljednjih 15 godina utočište našle hiljade zlostavljanih žena i djece.

Nacrtom izmjena zakona je predviđeno da se sigurne kuće osnivaju u skladu sa >> Pročitaj celu vest na sajtu Nezavisne Novine << Zakonom o ustanovama što, kako pojašnjavaju u NVO, znači da se nevladine organizacije koje imaju sigurne kuće moraju preregistrovati u javne ustanove, što kategorički odbijaju.

Istovremeno, postavlja se i pitanje finansiranja rada sigurnih kuća s obzirom na to da je zakonom previđeno da FBiH sa 70 odsto i kantoni sa 30 odsto finansiraju smještaj žrtve, ali ne i cjelokupnu organizaciju. Pri tome, ovakvo finansiranje je predviđeno u zakonu usvojenom 2013. godine, ali NVO od FBiH do danas nisu dobile ni marku jer nije donesen odgovarajući podzakonski akt.

Sabiha Husić, direktorica NVO "Medica" Zenica, u čijoj je sigurnoj kući tokom dvadeset godina boravilo 1.933 žena i djece, istakla je da nije normalno da se sigurne kuće tretiraju kroz javne ustanove imajući u vidu i to da kao NVO mogu tražiti donacije zahvaljujući kojim uspijevaju održati rad sigurnih kuća, dok to ne bi mogli kao javna ustanova.

"Uz to, naša zemlja je potpisnica Istanbulske konvencije po kojoj su sigurne kuće specijalizirane ustanove koje vode nevladine organizacije. Srećom, ovo je nacrt izmjena zakona i mi ćemo putem parlamentarki pokušati djelovati amandmanima. Neka ostane odredba da sigurne kuće osnivaju javne ustanove, ali ne kao obaveza, nego kao mogućnost", kazala je Husićeva.

Naglasila je da, ako bi predložene izmjene zakona prošle u Parlamentu FBiH, žrtve više ne bi progovarale jer bi se pitale da li će dobiti podršku, a pitanje je i gdje bi žrtve bile zbrinute jer aktuelnih sigurnih kuća više ne bi bilo.

Jasmina Mujezinović, direktorica Fondacije lokalne demokratije Sarajevo, u čijem je skloništu za 12 godina boravilo 1.366 korisnika, kazala je da je ono što je Vlada FBiH usvojila nesuvislo, podrazumijeva dosta sredstava, te ovisnost nevladine organizacije o državi.

"Pitanje je i da li će FBiH biti u mogućnosti otvoriti sigurne kuće u skladu sa Zakonom o ustanovama i potrebama žrtava. A postoji potreba da još sigurnih kuća bude otvoreno, posebno u malim sredinama gdje nema ni stanova za žrtve nasilja u porodici", dodala je Mujezinovićeva.

Slavica Josipović, poslanik Kluba koji predvodi HDZ BiH u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, rekla je da će Klub parlamentarki ići sa amandmanima na nacrt izmjena Zakona o zaštiti od nasilja u porodici.

"Posebno ćemo se zauzeti po pitanju sigurnih kuća, da pokušamo doći do najboljeg rješenja", dodala je Josipovićeva.

Odgovore iz Ministarstva rada i socijalne politike FBiH nismo uspjeli dobiti.

U NVO su napomenuli da još nema pravih podataka o broju žrtava nasilja u porodici. U FBiH ima šest sigurnih kuća, u kojima se žrtvama pružaju psihološka, socijalna, pravna i ekonomska podrška tokom i nakon boravka u sigurnoj kući. Prema podacima iz publikacije Federalnog zavoda za zapošljavanje "Žene i muškarci u FBiH" iz 2014. godine, gdje se pozivaju na podatke tužilaštava, za dvije godine su zabilježena 733 slučaja nasilja u porodici gdje su žrtve bile 684 žene, 82 djevojčice, 144 muškarca i 90 dječaka. Osumnjičeni su bili mahom muškarci, njih 700, te sedam dječaka i 29 žena. Prema podacima pravosudnih organa, bilo je 319 osuđujućih odluka.

U OSCE-u su nam naglasili da se u BiH, kao i u mnogim drugim zemljama, slučajevi nasilja u porodici, nažalost, nedovoljno prijavljuju

Nastavak na Nezavisne Novine...