Čiji je naš muzej?

Izvor: RTS, 23.Mar.2014, 21:01   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Čiji je "naš" muzej?

Stari vlasnici traže povraćaj i imovine koju koriste državne institucije. Potrebna je izmena zakona, podsećaju stručnjaci. Zgradu u kojoj se danas nalazi Muzej Nikole Tesle zidao je sebi za rezidenciju industrijalac Đorđe Genčić. Pošto nije imao dece, imovinu je zaveštao rodbini.

Dosta imovine koju koristi država za svoje potrebe moguće je vratiti u naturi ukoliko bi država za to imala sluha. Da bi se postupak restitucije u Srbiji sproveo do kraja neophodno je aktivnije >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << učešće same države. Celokupan posao restitucije u Srbiji mogao bi da bude završen za četiri do pet godina, međutim, neophodno je izmeniti zakon.

Predmeti na sve strane. Očekivali su 30,  a primili preko 70 hiljada zahteva građana. Među njima i zahtev sina inžinjera Dobrivoja Božića, izumitelja kočionog sistema za vozove.

Naslednik Robert Bob Božić kaže da je veoma srećan da je rehabilitacija njegovog oca završena.

"Vraćen mu je ugled. Sada nastavljamo sa procesom restitucije imovine, tako da moj brat i ja možemo ponovo da se povežemo sa prošlošću i zatvorimo krug vraćanjem kuće našoj porodici", kaže Robert Božić.

Zgradu u kojoj se danas nalazi Muzej Nikole Tesle zidao je sebi za rezidenciju Đorđe Genčić, industrijalac i ministar unutrašnjih dela kralja Aleksandra Obrenovića. Pošto nije imao dece, imovinu je zaveštao rodbini.

"Bila sam kod njega i u Zaječaru, imao je neko imanje isto tako mali dvorac sa terasicama. To pamtim kao najlepši deo detinjstva", kaže naslednica Zora Stevanović. Ona kaže da je Genčića upoznala kao strogog čoveka. 

Obe kuće vlasništvo su države, jednu u kojoj je sedište DS-a moguće je vratiti starim vlasnicima, a drugu ne, dok je u njoj muzej. Zakon predviđa da objekte koje koristi država za obavljanje svojih delatnosti nije moguće vratiti ukoliko su joj potrebni.

"Moguće je da država kaže ne - meni ovaj objekat više ne treba što znači postaje automatski pogodan za restituciju. To je taj aktivan odnos države ne samo u smislu vraćanja nego i upravljanja imovinom", kaže Strahinja Sekulić, direktor Agencije za restituciju.

Svi objekti koji su u državnoj svojini treba u što većem broju da se vrate starim vlasnicima, smatraju u Mreži za restituciju.

Mile Antić iz Mreže za restituciju kaže da Republika Srbija ima mnogo više imovine od onoga što se potražuje, čak i u izobilju.

"Sa druge strane, ta imovina nije popisana u velikoj meri na šta su nas mnogi drugi upozoravali iz inostranstva, a vrlo često služi i za zloupotrebe i vrlo često se nenamenski koristi", rekao je Antić. 

U postupku povratka oduzete imovine u Srbiji će se urediti i imovinsko-pravni odnosi, kažu u nadležnoj agenciji, napominjući da i ostale institucije, lokalna samouprava, ministarstva, pre svega, treba da se uključe u postupak restitucije.

Nastavak na RTS...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta RTS. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta RTS. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.