Cepter – balkanski Rokfeler

Izvor: Politika, 12.Nov.2006, 13:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Cepter – balkanski Rokfeler

Filip Cepter je sa četiri milijarde dolara najbogatiji Srbin na svetu. U prvih 100 u istočnoj i centralnoj Evropi nalaze se Miroslav Mišković, Bogoljub Karić i Stanko Subotić. Tako je nedavno utvrdio poljski list "Vprost" koji se poslednjih nekoliko godina specijalizovao i za pravljenje rang-liste najbogatijih ljudi u istočnoevropskim zemljama. Takve liste su uvek pomalo proizvoljne jer niko, po pravilu, ne ustupa redakcijama tačne podatke o svojoj imovini, a za nas je bilo zanimljivo da >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << uočimo kako je taj list sa ovogodišnje liste izbacio, recimo, Milana Panića, Vuka Hamovića i Miodraga Kostića, milionere koji su se prethodne godine nalazili na njoj.

Ko su ti ljudi i kako su se domogli basnoslovnog bogatstva pitanje je koje kopka našu javnost. Pogotovo ako se zna da je većina ljudi, dok su se oni bogatili, osiromašila. Najbogatiji Srbi pokazali su se kao veoma ćutljivi ljudi. Zato se o njima više saznavalo na posredan način, izokola, na osnovu anonimnih izvora...

Filip Cepter nosi titulu najbogatijeg čoveka na Balkanu za 2006. godinu kada su u pitanju bivše komunističke zemlje. Ovaj domaći biznismen, "težak" četiri milijarde dolara, zauzeo je 16. mesto na rang-listi 100 vodećih bogataša iz srednje i istočne Evrope koju svake godine sastavlja poljski ekonomski magazin "Vprost". Prvih 15 mesta ove prestižne liste rezervisano je za ruske i ukrajinske multimilijardere, a u stopu ih prati jedino ovaj "naše gore list".

U prošlogodišnjem rangiranju analitičari "Vprosta" utvrdili su da Milan Janković, kako se ovaj biznismen zvao pre nego što je zvanično promenio ime, "teži" više od milijardu dolara, što mu je osiguralo 37. poziciju među sto najbogatijih. U razgovoru sa novinarom "Vprosta" Cepter je tada sugerisao da je njegov kapital četvorostruko veći, pa je greška ove godine ispravljena.

Zapošljava sto hiljada radnika u četrdeset zemalja i ima milijardu dolara prometa godišnje. Ovaj srpski multimilijarder se u više navrata hvalio kako je svoju prvu milijardu zaradio brže od Bila Gejtsa. Osnivač je i predsednik "Cepter internacionala", kompanije sa osam fabrika u Švajcarskoj, Nemačkoj, Poljskoj i Italiji, čija je vrednost viša od milijardu evra. Ova kompanija radi i bankarske poslove i poslove osiguranja. Bilansna suma procenjena je na oko 120 miliona evra. Ukupna vrednost "Cepter" carstva je, kako je više puta tvrdio i sam vlasnik, tržišna i promenljiva, ali se procenjuje na oko tri milijarde evra ili četiri milijarde dolara.

Cepter je počeo u Austriji kao prodavac AMC posuđa. Danas posluje u više od četrdeset zemalja. Živi u Monte Karlu u vili koja je pripadala Napoleonu Trećem.

Rođen je 1951. u Bosanskoj Dubici. U Beogradu je završio Ekonomski fakultet. Bio je prijatelj Zorana Đinđića i posle 5.oktobra njegovim sredstvima je plaćeno prvo zvanično lobiranje u korist Srbije u Vašingtonu.

Vlasnik je i beogradskog nedeljnika "Evropa".

--------------------------------------------------------------------------

Miroslav Mišković

Rođen je u Kruševcu 1945. godine. Nakon što jediplomirao ekonomiju na Beogradskom univerzitetu, zaposlio se u deviznom sektoru "Jugobanke" u rodnom gradu. Odatle nakratko prelazi u "Trajal", a potom u "Župu" Kruševac, hemijsku industriju, gde je imenovan za generalnog direktora

Po najnovijim ocenama varšavskog lista "Vprost" Miroslav Mišković je biznismen "težak" 1,5 milijardi evra. Poseduje, direktno ili indirektno, lanac trgovina "Maksi", "Ce market", "Tempo", "Pekabetu", kao i fabrike "Sunce" i "Juhor"... O tome kako je prvi čovek "Delta holdinga" od Srbije bezmalo napravio "Deltalend" može samo da se nagađa jer on na to pitanje medijima ne odgovara. Za sve je ipak bila iznenađenje vest da je na ovogodišnjoj listi, iako mu je imetak sa 1,4 porastao na 1,5 milijardi dolara, pao za osam mesta u odnosu na prošlogodišnju – zauzima 38. poziciju.

Na osnovu njegovih, javnosti dostupnih, biografskih podataka samo se može nagađati o razlozima zbog kojih je negde početkom prošle decenije odlučio da napusti srpsku vladu, kao i o tome da li je sredinom devedesetih finansirao JUL, kako se pričalo, a kasnije i DOS i pokojnog premijera Zorana Đinđića. Tajanstvena ostaje i otmica iz 2001. godine, kada su Miškovića kidnapovali tadašnji članovi "zemunskog klana" i za otkup tražili oko 3,5 miliona evra.

Ljudi bliski Miškoviću, pri tom, tvrde da ovaj biznismen privatno nije uopšte ćutljiv, nego vrlo glagoljiv čovek, ali ne i za novine, pa ni za "Politiku" ovog puta. Za njega kažu da "dok radi, ne priča". Tako se svojevremeno nije hvalisao otvaranjem predstavništava po Srbiji i statusom ekskluzivnog uvoznika i zastupnika automobila – "Fijata", "Lanče", "Alfa Romea" i "Honde", a najnovije BMW-a, pa kozmetičkog koncerna "Nivee", proizvođača aparata za domaćinstvo "Mulineksa" i raznih sportskih i modnih kuća poput "Najkija", "Spida", "Eskade" i "Meksa" i "Zare".

Na spisku firmi čiji je Mišković vlasnik su i "Podunavlje", "Bazar", semenarska kuća "Seme", poljoprivredna dobra "Napredak" i "Jedinstvo", poslovni prostor "Investbanke" na Terazijama... U tišini Mišković je postao i jedan od najvećih srpskih veleposednika – kupio je ili zakupio više od 20.000 hektara zemlje.

Miroslav Mišković je rođen u Kruševcu 1945. godine. Nakon što je diplomirao ekonomiju na Beogradskom univerzitetu, zaposlio se u deviznom sektoru "Jugobanke" u rodnom gradu. Odatle nakratko prelazi u "Trajal", a potom u "Župu" Kruševac, hemijsku industriju, gde je imenovan za generalnog direktora.

Već sredinom osamdesetih, kao uspešnog rukovodioca "Župe", preporučuju ga Slobodanu Miloševiću za mesto republičkog premijera. Mišković postaje potpredsednik vlade. Čini se, vrlo brzo uviđa da se neće baš usrećiti na mestu na kome stalno mora da "sanja" šta sve može biti po volji glavnom gazdi, pa kako se već tada njegova radikalna ideja o privatizaciji umnogome razlikovala od ostalih, odustaje od trke za ulazak u novu vladu. Odlučuje da iznajmi sobu u hotelu "Slavija" i osniva uvozno-izvozno preduzeće "Delta M".

Odlične veze koje je tokom rada u "Župi" uspostavio sa Slovenijom pomogle su mu da razvije svoj eksport-import na kome je i zaradio, kako kaže, prvi milion maraka. Jednom prilikom je sam priznao da je ovaj novac više zaradio "na tuđu glupost, nego na sopstvenu pamet".

Ovih dana završava veliki posao sa hrvatskim "Agrokorom".

Iako se za većinu tajkuna smatra da su velike pare zgrnuli u vreme Miloševića, za Miškovića se slobodno može reći da mu posao ništa manje nije cvetao ni sa dolaskom demokrata na vlast, posle 2000. godine, kada se "Delta holding" praktično probija u sam vrh srpske privrede. Zbog nekadašnjih veza sa Slobodanom Miloševićem našao se čak i na listi onih koji nisu mogli da dobiju američku vizu, niti vizu EU, ali je ubrzo skinut sa te liste.

Londonski "Sandi tajms" je početkom maja ove godine objavio da je Mišković svom sinu, studentu u Kensingtonu, kupio vilu vrednu 25 miliona funti. To je tada bila najskuplja nekretnina u Velikoj Britaniji, preskupa čak i za jednog Eltona Džona i Mika Džegera.

"Delta holding" danas ima oko 16.000 zaposlenih i obrt veći od milijardu evra i predstavlja najveću i najuspešniju srpsku privatnu korporaciju.

[objavljeno: ]

Nastavak na Politika...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.