Carstvo beloglavog supa u dolini Uvca

Izvor: Politika, 30.Sep.2008, 14:37   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Carstvo beloglavog supa u dolini Uvca

Prirodna čuda

Uvac izvire na travnatim livadama planine Ozren, nedaleko od Sjenice, prihvata vode krivudave Vape, a potom zalazi u kraš Staroga Vlaha. Ispod visa Molitva reka je probila porozne stene i napravila lavirint, opisujući na nekim mestima gotovo pun krug oko stene, a potom usmerila tok na suprotnu stranu. Na jednom od tih poluostrva nalaze se i ostaci grada iz doba Nemanjića.

Dužina toka Uvca je 119 kilometara, a reka na svom putu ka Limu ima takav pad >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << da su napravljene tri brane i stvorena tri jezera: Sjeničko, Zlatarsko i Radoinjsko. Ova reka je jedina u Srbiji čiji je vodeni potencijal u potpunosti iskorišćen. Jezera su učinila još atraktivnijim ovaj ionako lep kraj. Posebno je zanimljivo najveće, Zlatarsko jezero, u blizini Nove Varoši poznate po siru i turizmu. I za jedno i za drugo je zaslužna planina Zlatar, koja natkriljuje i varoš i jezera. Na prostranim livadama bele se brojna stada, a eterična isparenja gustih četinarskih šuma pogoduju osobama sa kardiovaskularnim smetnjama. Zlatarski visovi i specifična kuhinja prijaju i zdravima, pa su ovdašnji hoteli, pre svih „Panorama”, mnogima omiljena destinacija. Najzanimljivije naselje na obalama Uvca je Gujanička Mala, nedaleko od brane na Sjeničkom jezeru. Odmah ispod sela, na nepristupačnim stenama kanjona, gnezde se beloglavi supovi.

-----------------------------------------------------------

Đavolski privlačna kamena varoš

Selo Đake nećete naći na geografskim kartama, pa ipak u njegov atar, 27 kilometara od Kuršumlije, hrli na hiljade znatiželjnih posetilaca da bi videli jedan od najneobičnijih prirodnih fenomena erozivnog porekla u svetu – Đavolju varoš.

- Otkada je počela nominacija za Sedam svetskih čuda, a potom i za sedam čuda Srbije Politikinog Magazina, zabeležena je rekordna posećenost, rekao nam je Radovan Tanasković direktor Turističke organizacije u Kuršumliji. – Samo u avgustu je bilo preko 8.000 turista iz naše zemlje i inostranstva. Turisti dolaze iz Italije, Francuske, Rusije i drugih zemalja. Bili su ovde i studenti sa tridesetak evropskih fakulteta elektrotehničkih nauka.

A svako ko je došao i video ovdašnje skulpture izvajane vetrom, kišom, mrazom, nije propustio priliku da uputi svoj glas za ovaj prirodni fenomen u njedrima Radan planine.

Da bi se što lakše stiglo do ovog mističnog predela upravo se privodi kraju asfaltiranje puta koji vodi do njega u dužini od devet kilometara. Na ulazu u Spomenik prirode Đavolja varoš nalaze se galerija sa stalnom postavkom fotografija Internacionalne foto koloniji „Đavolja varoš”. Tu su još suvenirnica i odžaklija u kojoj, ako poželite, možete uživati u muzici i jelima ovog kraja.

Staza kroz šumu uz Đački potok, kojom se posle petnaestak minuta hoda stiže do 202 zemljane piramide osvetljena je i noću jer se veruje da oni koji ovde prenoće bivaju oslobođeni briga i problema. Po rečima našeg sagovornika bilo je i noćnih posetilaca.

-----------------------------------------------------------

Drina – moćna i čista

Priča o Drini je priča o brzoj, moćnoj i čistoj reci koja nastaje od Tare i Pive i posle 346 kilometara krivudanja susreće se sa Savom. Po vodenim snagama Drina je na prvom mestu na Balkanskom poluostrvu, a mnogi je smatraju i najlepšom.

Zbog velikog hidroenergetskog potencijala na Drini je moguće podići 60 manjih hidroelektrana. U prvoj polovini prošlog veka korišćena je za rad poznatih drinskih vodenica – samo u 1931. godini od Bajine Bašte do Savske Rače bilo ih je 53.

Splavarenje na Drini ima dugu tradiciju. Sredinom 19. veka krenuli su iz Perućca prvi splavovi „daščare” i „gredare”. Splavovima se odvlačila drvena građa sa Tare do Save i dalje do Beograda.

Drina je poznata po svojim kanjonima i veštačkim jezerima. Njen brzi i krivudavi rečni tok može biti vrlo koristan za turizam ovog kraja.

U prošlosti je zbog svoje izuzetne boje Drina bila poznata i kao Zelenika

Nedaleko od jezera Perućac, iz masiva planine Tare izvire reka Vrelo i posle veoma kratkog toka utiče u Drinu, stropoštavajući se sa visine i praveći izuzetno lep vodopad. Tok ove rečice je dug 365 metara, tačno onoliko koliko godina ima dana.

Eki­pa no­vi­na­ra i fo­to­re­por­te­ra „Ma­ga­zi­na“

[objavljeno: 27/09/2008]

Nastavak na Politika...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.