CVETKOVIĆ:KRIZA ZAVRŠENA U SVIM ZEMLJAMA ZAPADNOG BALKANA

Izvor: Kurir, 14.Maj.2010, 12:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

CVETKOVIĆ:KRIZA ZAVRŠENA U SVIM ZEMLJAMA ZAPADNOG BALKANA

ZAGREB - Predsednici vlada zapadnog Balkana konstatovali su da se u svim zemljama regiona ekonomska kriza "formalno i statistički" završila, izjavio je premijer Srbije Mirko Cvetković.

Cvetković je u Zagrebu, posle sastanka sa šefovima vlada iz regiona, izjavio da je zajednički ocenjeno da će oporavak od posledica krize ići sporije nego što se očekivalo.

"Takođe je procena da bi kriza mogla imati određene reperkusije na pitanje brzine evropskih integracija, i zbog >> Pročitaj celu vest na sajtu Kurir << toga je dogovoreno da sve zemlje i uz podršku Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) nastave da se bore da se brzina evropskih integracija ubrza i da se čitav zapadni Balkan uključi u EU", kazao je Cvetković. Prema njegovim rečima, sve zemlje regiona imaju određene infrastrukturne projekte, u kojima je EBRD spreman da pomogne, ali se prevashodno mora insistirati na tome da se poveća obim ekonomske saradnje u regionu.

Radni ručak, kome su prisustvovali premijeri Hrvatske, Srbije, BiH, Makedonije, Crne Gore i Albanije, održan je na marginama godišnje skupštine EBRD.

U delegaciji Srbije su, pored premijera Cvetkovića, potpredsednik Vlade Srbije Božidar Đelić, ministarka finansija Diana Dragutinović i šefica vladine Kancelarije za pridruživanje EU Milica Delević.

Premijer Cvetković će danas u Zagrebu u Banskim dvorima imati i bilateralni susret sa predsednicom Vlade Hrvatske Jadrankom Kosor, koja će mu tom prilikom uručiti hrvatski prevod pravnih tekovina EU, takozvani "aki komunoter" (acquis communautaire).

Prisutno  2.500 bankara , privrednika...

Godišnja skupština EBRD okupila je u Zagrebu delegacije 63 zemlje članice i više od dve i po hiljade bankara, privrednika i investitora, a glavna tema skupa je ekonomski oporavak.

Prema najavama, na godišnjoj skupštini trebalo bi da bude odobreno povećanje kapitala EBRD-a za 50 odsto, na oko 30 milijardi evra, što će prema procenama banke omogućiti da se odobri od 8,5 do devet milijardi evra kredita godišnje.

Nastavak na Kurir...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Kurir. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Kurir. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.