Izvor: Politika, 12.Nov.2006, 13:00 (ažurirano 02.Apr.2020.)
CUTOMU SUNADA
U današnje vreme reč "tajkun" se koristi za osobe koje su poslovno uspešne i na taj način su postale bogate i moćne. Međutim, poreklo reči "tajkun" je u japanskom izrazu "taikun". Moguće je da je "taikun" na japanskom zapadnjacima zvučalo kao "tajkun". Japanska reč "taikun" je proistekla iz kineskog izraza koji je označavao monarha. U japanskom jeziku, izraz "taikun" korišćen je kao sinonim za reč "šogun" tokom edo perioda (1600–1867). Šoguni su nazivani taikunima, kao službenom >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << titulom u diplomatskoj prepisci. Prvi put je reč "taikun" upotrebljena u diplomatskom pismu poslatom 1636. iz "Šogunata" u Koreju. "Šogunat" je vrsta državnog uređenja u kome vlada "šogun", a kasnije je taj izraz korišćen i u službenoj prepisci sa Amerikom i Evropskim zemljama, nakon što je Japan uspostavio diplomatske odnose sa tim zemljama.
Bukvalno značenje reči "šogun" je "vrhovni zapovednik", mada je u praksi, kao vladar Japana, "šogun" osim vojne vlasti imao i zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast. Međutim, smatra se da su sva ova ovlašćenja data "šogunu" od strane japanskog cara iz istorijskih razloga. Edo period je bio period u toku koga je Japanom vladala porodica Tokugava. Edo je ime glavnog grada u tom periodu. Bilo je 15 šoguna iz porodice Tokugava u toku trajanja edo perioda. Prvi "šogun" u toku edo perioda bio je Tokugava Ieyasu, dok je poslednji (petnaesti) bio Tokugava Ioćinobu, koji je 9. novembra 1867. vratio sva ovlašćenja japanskom caru.
Danas više nema "taikuna" u Japanu, ali "tajkuna" ima i u Japanu jednako kao i u drugim zemljama. U Japanu reč "tajkun" ima pomalo sumnjiv prizvuk, pa bih se radije uzdržao od pominjanja imena "tajkuna" u Japanu.
Prvi sekretar Japanske ambasade u Beogradu
[objavljeno: ]
.jpg)
