ČAST ZA SRPSKE VELIKANE: Predsednik Vučić podnosi inicijtivu da Ćosić i Ekmečić dobiju ulice!

Izvor: SrbijaDanas.com, 06.Feb.2019, 00:48   (ažurirano 02.Apr.2020.)

ČAST ZA SRPSKE VELIKANE: Predsednik Vučić podnosi inicijtivu da Ćosić i Ekmečić dobiju ulice!

Presednik Srbije Aleksandar Vučić podneće u svojstvu građanina inicijativu Skupštini grada Beograda da dvojica akademika - pisac Dobrica Ćosić i istoričar Milorad Ekmečić dobiju ulice u Beogradu.

Procedura nalaže da se predlog podnese Komisiji za spomenike i nazive trgova i ulica Skupštine grada Beograda, nakon čega se razmatra, a potom šalje na mišljenje Ministarstvu za državnu upravu i lokalnu samoupravu, nakon čega konačnu odluku donosi Skupština grada. >> Pročitaj celu vest na sajtu SrbijaDanas.com <<

Predlog mora da sadrži kraću biografiju i obtazloženje zašto se predlaže, a uslov je da je od smrti osobe prošlo najmanje tri godine.

Za lokaciju će se najverovatnije u obzir uzeti ulice nazvane po toponimima iz država bivše Jugoslavije.

Dobrica Ćosić (Velika Drenova 1921. - Beograd 2014) bio je čuveni srpski pisac, politički i nacionalni teoretičar. U književnost ulazi 1951. delom "Daleko je sunce". Posle toga slede "Koreni" za koje je dobio NIN-ovu nagradu, "Deobe", "Vreme smrti" "Vreme zla", "Vreme vlasti"...

Kao član državne delegacije, bio je Titov saputnik na brodu "Galeb", kojim su obilazili afričke zemlje. Posle se razišao sa Titom i postao jedan od njegovih najvećih opozicionara.

U pristupnoj besedi SANU 1970. rekao je čuvenu rečenicu: "Srpski narod dobijao je u ratu, a gubio u miru". Rešenje kosovskog problema video je u podeli Kosmeta. Ćosić je nazivan i "ocem nacije".

Milorad Ekmečić (Prebilovci 1928. - Beograd 2015) bio je poznati istoričar, akademik i član Senata Republike Srpske. U Drugom svetskom ratu Ekmečić je izgubio 78 članova porodice. Nakon što je završio studije opšte istorije na Sveučilištu u Zagrebu, izabran je za asistenta na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, gde je radio kao profesor sve do izbijanja rata 1992. godine. Hapsile su ga muslimanske "Zelene beretke", bio je u kućnom pritvoru, a uspeo je da tajno prebegne na teritoriju Republike Srpske. Nakon toga je do penzionisanja 1994. bio redovni profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu.

Objavio je čuveno delo "Između klanja i oranja. Istorija Srba u novom veku (1492-1992)", pozajmivši ovaj naslov od Ive Andrića, koji je u tim rečima sažeo istoriju jednog naroda.

Nastavak na SrbijaDanas.com...



Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta SrbijaDanas.com. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta SrbijaDanas.com. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.