Izvor: Večernje novosti, 10.Okt.2016, 19:10   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Bunjevci neće da budu Hrvati

Predstavnici manjinskog naroda iz Bačke traže ukidanje naredbe iz 1945. godine. Posledice komunističke direktive trpe i danas. Pritisci ne prestaju SAVEZ bačkih Bunjevaca (SBB) podneće inicijativu da se proglas Glavnog narodnooslobodilačkog odbora iz 1945. godine, po kome Bunjevci i Šokci moraju da se izjašnjavaju kao Hrvati, proglasi aktom koji krši poštovanje ljudskih prava. U proglasu koji je 14. maja 1945. godine doneo Glavni narodnooslobodilački odbor Vojvodine, >> Pročitaj celu vest na sajtu Večernje novosti << a koji je upućen svim okružnim odborima, naređuje se da u ličnim dokumentima svi budu upisani kao Hrvati. - Kako bunjevačke i šokačke narodnosti ne postoje, naređuje vam se da sve Bunjevce i Šokce imadete tretirati isključivo kao Hrvate bez obzira na njihovu izjavu - piše u naređenju. - Sve izdate isprave sa upisanim Bunjevcima i Šokcima imaju biti uništene i izdate nove sa hrvatskom narodnošću, a u upisanim spiskovima da se narodnost ispravi. Po mišljenju Mirka Bajića, predsednika SBB, iako ovaj akt više nema pravno dejstvo, Bunjevci i dalje trpe posledice njegovog donošenja. Kao primer za to Bajić navodi Sporazum o zaštiti prava nacionalnih manjina sa Hrvatskom, čije je ostvarivanje razmatrano pre nekoliko dana na skupu u Beogradu. - U tom bilateralnom sporazumu se nigde ne spominju Bunjevci, već se samo govori o ostvarivanju prava Hrvata u Srbiji. U analizi sprovođenja tog sporazuma, autora Boška Baštovanovića, navodi se da, uprkos znatnom poboljšanju položaja Hrvata, u praksi ima još poteškoća, jer odnose između dve zemlje opterećuje "bunjevačko pitanje". Ovo je dokaz da i danas postoje težnje da se nama osporava pravo da se izjašnjavamo kao Bunjevci. Sadašnja situacija prouzrokovana je upravo aktom iz 1945. - Ako i danas imamo problem da nam se osporava pravo na izjašnjavanje, već se smatra da nismo Bunjevci nego da smo bunjevački Hrvati ili hrvatski Bunjevci, onda imamo apsolutno pravo da tražimo da se okarakteriše šta je Bunjevcima učinjeno tada - zaključuje Bajić. DOPRINOS BUNjEVCI uvek sa ponosom ističu da su narod koji je mnogo doprineo da se 1918. godine ovi delovi Vojvodine prisajedine Kraljevini Srbiji. Kroz istoriju odupirali su se asimilaciji u Habzburšku monarhiju, Ugarsku, svrstavali su ih u "ostale" ili Jugoslovene, a oni su uvek govorili "možete me zvati i ibrik, al' me nemojte razbiti".

Nastavak na Večernje novosti...