Bumbaširević: Nejasna metodologija rangiranja

Izvor: RTS, 23.Jul.2014, 17:10   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Bumbaširević: Nejasna metodologija rangiranja

Tvorac liste univerziteta, po kojoj je Beogradski univerzitet na 809. mestu od 1.000 visokoškolskih ustanova, mlada je i nepoznata organizacija, rekao je Rektor Univerziteta u Beogradu Vladimir Bumbaširević. Organizacija se, uz to, služila i nejasnom metodologijom za rangiranje, napomenuo je Bumbaširević.

Rektor je na sednici Senata beogradskog univerziteta istakao da je Centar za rangiranje svetskih univerziteta iz Saudijske Arabije prvi put rangirao hiljadu univerziteta, >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << a u protekle dve godine pravio je liste za samo sto najboljih univerziteta, prenosi Tanjug.

"Ne znam odakle im podaci. Metodologija je dosta nejasna i netransparentna, jer se ne vidi koji se period posmatra", naveo je Bumbaširević.

To je jako važno, kako kaže, kada se posmatra citiranost.

"Ako se ona meri u dužem periodu, uključujući period kada smo bili pod sankcijama, ne stojimo dobro. Međutim, ako se u obzir uzima poslednjih nekoliko godina, stojimo mnogo bolje", naveo je Bumbaširević.

Međutim, čak i da je pomenuta lista relevantna, treba uzeti u obzir da u svetu postoji oko 20.000 univerziteta i da biti među pet odsto najboljih uopšte nije loš rezultat, smatra Rektor Beogradskog univerziteta.

Bumbaširević je podsetio da je Univerzitet u Beogradu prilično visoko rangiran na prestižnoj Šangajskoj listi najboljih svetskih univerziteta.

Na listi koju je uradio ovaj Centar iz Saudijske Arabije, Ljubljanski univerzitet nalazi se na 525, a Sveučilište u Zagrebu na 564. mestu.

Beogradski univerzitet bolji je od univerziteta u Sofiji i Bukureštu, koji su zauzeli 826. i 957. poziciju.

Među prvih deset univerziteta na svetu osam je iz SAD, a dva su iz Velike Britanije.

Među kriterijumima kojima se Centar služio pri rangiranju su broj diplomaca i profesora koji su osvojili značajne međunarodne nagrade, priznanja i medalje, srazmerno veličini univerziteta, kao i broj publikacija u stručnim izdanjima.

Takođe, uzet je u obzir broj svršenih studenata koji zauzimaju čelne funkcije u najvećim svetskim kompanijama.

Nastavak na RTS...



Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta RTS. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta RTS. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.