Budžet bez skrivalica

Izvor: Politika, 08.Nov.2013, 12:30   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Budžet bez skrivalica

Umesto smanjenja deficita predloženo je njegovo povećanje sa visokih 6,5 odsto u ovoj na 7,1 odsto BDP-a u narednoj godini

Uprkos najavljenoj štednji minus u državnoj kasi, koji je projektovan u Predlogu budžeta, vrlo je visok – opšta je ocena stručne javnosti. Međutim, dobra stvar je da su u ovom dokumentu, prvi put, navedeni i troškovi koji takođe opterećuju javne finansije, a koji su ranije manje-više bili skriveni. Ti rashodi su se naknadno pojavljivali kao „zec >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << iz šešira” i činili da deficit bude veći od predviđenog.

Milojko Arsić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu kaže da je dobra strana budžeta to što su u okviru njega iskazani, mada „ispod crte“, svi troškovi države, uključujući i troškove po osnovu sanacije banaka, pokrivanja gubitaka u preduzećima, čime se unapređuje transparentnost, ali i demokratska kontrola budžeta. Dobro je, dodaje, što su u predloženom budžetu smanjene neproduktivne tekuće subvencije, a povećani rashodi koji su usmereni za rešavanje strukturnih problema privrede kao i javne investicije.     

– Predloženi budžet ne predstavlja adekvatan odgovor na stanje u javnim finansijama i privredi. Umesto očekivanog i najavljenog smanjenja fiskalnog deficita predloženo je njegovo povećanje sa visokih 6,5 odsto u ovoj na 7,1 odsto BDP-a u narednoj godini. Postoji rizik da deficit bude i veći u slučaju izostanka ili odlaganja primene nekih mera poput suzbijanja sive ekonomije, ispoljavanja dodatnih rizika u bankama, manjih poreskih prihoda i dr. Planirani deficit znači nastavak politike visokog, a verovatno i sve skupljeg i težeg zaduživanja države – napominje Arsić.

Po njemu, povećanje fiskalnog deficita velikim delom je posledica politički motivisanog ublažavanja mera štednje, a tu misli na plate u javnom sektoru, odlaganje nekih važnih reformi kao što su: penzijska reforma, rešavanje dugova „Srbijagasa”, troškova „Železare Smederevo”. Tu je i olako preuzimanja dodatnih obaveza za TV pretplatu.

– Zato smatram da će u narednoj godini biti nužan rebalans budžeta kojim će se rashodi budžeta dodatno smanjiti za najmanje jedan odsto BDP-a – kaže Arsić.

U Rajfajzen banci smatraju takođe da je novi budžet planiran mnogo realističnije nego onaj za 2013. posebno zato što je vlada prvi put obelodanila stavke ispod linije budžeta, kao što su troškovi bankrota banaka u državnom vlasništvu koje je preuzela vlada, rashode koji se odnose na proces restrukturiranja i druge izdatke.

Oni takođe napominju da će rashodi i konsolidovani budžetski deficit pogurati ukupan manjak budžeta na 7,1 odsto BDP-a u 2014. u odnosu na 6,5 procenata u ovoj godini. Po fiskalnoj strategiji za period 2014–2016. najveći deo troškova „ispod linije” biće izmiren iduće godine u vrednosti 1,7 odsto BDP-a, ili oko 600 miliona evra.

Analitičari Rajfajzen banke navode da, na prvi pogled, izgleda da su budžetski prihodi od poreza realno planirani, ali ih , kako kažu, brine to da li je planirani obim dostižan imajući u vidu sputavajući uticaj mera fiskalne konsolidacije na privredni rast.

Vlada je izmenila svoju projekciju BDP-a za 2014. godinu na jedan odsto na godišnjem nivou sa 3,5 procenata, zbog negativnog doprinosa privatne i javne potrošnje i prosečne poljoprivredne proizvodnje, dok su ključni nosioci rasta izvoz i investicije.

Ovaj drugi faktor, predočavaju u Rajfajzenu, uglavnom se odnosi na investicije Ujedinjenih Arapskih Emirata u nacionalni avioprevoznik „Er Srbiju”.

Što se tiče troškova, najupečatljivije je, primećuju analitičari Rajfajzen banke, veliko povećanje kapitalnih izdataka, što potvrđuje nameru vlade da se više fokusira na infrastrukturne projekte.

Povećanje drugih troškovnih stavki pretežno se odnosi na primenu novog paketa konsolidacionih mera za socijalnu zaštitu, program otpremnina, dok rast troškova za robu i usluge prevazilazi očekivanja, s obzirom na obećanje vlade da će skresati ove troškove za 10 odsto i već sprovedene mere ograničenja potrošnje u 2013.

J. Rabrenović

objavljeno: 08.11.2013.

Nastavak na Politika...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.