Izvor: B92, 24.Avg.2009, 09:15 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Brzina nije presudan faktor
Beograd -- Brzina jeste jedan od uzroka saobraćajnih nesreća na putevima u Srbiji, ali nije presudan faktor kada je u pitanju bezbednost u saobraćaju, piše "Politika".
U rešavanju problema bezbednosti u saobraćaju, jer, kako podseća "Politika", Srbija zauzima jedno od vodećih mesta na listi zemalja sa najviše poginulih i povređenih, mora se poći od tri osnovna elementa - čoveka, puta i vozila. Nijedan od ovih faktora, kako navodi ovaj list, u Srbiji nije na potrebnom >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << nivou.
Naime, istraživanje Evropskog instituta za bezbednost na putevima (IRAP) pokazalo je da u Srbiji samo jedan odsto saobraćajnica zaslužuje ocenu pet, odnosno da su potpuno bezbedne. Radi se o autoputu na Koridoru 10. Ostali su manje-više, sa nekim izuzecima, veoma opasni - većini saobraćajnica potrebna je kompletna rekonstrukcija, nivelacija je na mnogim suprotna zakonima fizike, signalizacija je oskudna, ili je uopšte nema, a često je i zbunjujuća.
Drugi faktor je čovek. Vozači su, navodi se u tekstu, glavni uzročnici saobraćajnih nesreća. Mnogi za volan sedaju u alkoholisanom stanju, a sve je više i onih koji voze pod uticajem neke droge. Pri tom komunikacija policije sa građanima koji prijavljuju prestupnike nije na zavidnom nivou.
Posebno značajan faktor bezbednosti predstavlja obuka u auto-školama. Najveći broj vozača tokom obuke nije prešao brzinu od 60 kilometara na sat i nije izlazio na lokalni put niti autoput. Novi vozači retko kad su i preticali drugo vozilo, dali pun gas, naglo zakočili ili brže ušli u krivinu – takvo neiskustvo ih često dosta košta u svakodnevnom saobraćaju.
Brza vožnja, piše "Politika”, znači povećan rizik, ali se dodaje i da je broj nesreća sa najtežim posledicama na autoputu neuporedivo manji u poređenju sa brojem nesreća na lokalnim, regionalnim i magistralnim saobraćajnicama, gde je brzina ispod 100 kilometara na čas.
S druge strane navodi se primer Nemačke, zemlje sa procentualno najmanje saobraćajnih nesreća, gde na autoputevima nema generalnog ograničenja brzine, osim na pojedinim deonicama, kada je to saobraćajnim znacima regulisano.
Treći faktor je vozilo, i tu Srbija ne stoji baš najbolje - prosek starosti vozila je oko 14 godina, stepen njihove ispravnosti je veoma nizak. Zabrinjava i podatak da dosta neispravnih vozila prođe tehnički pregled.
Novi zakon o bezbednosti saobraćaja, zaključuje "Politika”, nudi dobru osnovu za izmenu postojećeg stanja, ali ako se očekuje da samo znatno više kazne budu lek za ovu tešku bolest, onda nema mnogo razloga za optimizam.
Novi zakon prepoloviće broj poginulih na putevima Srbije
Izvor: 24sata, 24.Avg.2009
Dosledna primena novog Zakona o bezbednosti u saobraćaju bitno će smanjiti broj saobraćajnih nesreća i povećati bezbednost svih učesnika u saobraćaju, uvereni su u Upravi saobraćajne policije MUP-a Srbije. Do decembra, kada bi novi zakon trebalo da stupi na snagu, crni bilans na putevima Srbije...













