Izvor: RTS, 21.Feb.2013, 14:06 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Briga za maternji jezik
Na Dan maternjeg jezika filolozi opominju da je briga za jezik i kulturu potreba nacije i društva. U ovom veku, kažu stručnjaci, broj jezika u svetu biće prepolovljen.
Generalna skupština UNESKO-a pre 14 godina, proglasila je Dan maternjeg jezika, kao sećanje na studente koji su 21. februara 1952. godine ubijeni u Daki, jer su protestovali zbog toga što njihov maternji jezik nije proglašen za zvanični jezik.
Filolozi opominju da je briga o maternjem jeziku i >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << maternjoj kulturi svakodnevna potreba odgovorne i ozbiljne nacije i svakog ozbiljnog društva.
Dostojanstvo javne reči donosi i brigu o jeziku, a jezik se čuva svešću i potrebom da ga imamo, a ne borbom protiv tuđica, kažu filolozi.
Kako je savremenoj komunikaciji svojstveno prožimanje jezika, jezik može da prima strane uticaje, ali je bitno da se sačuva svoju sintaksu i morfologiju.
Šef Katedre za srpski jezik sa Filološkog fakulteta u Beogradu Veljko Brborić kaže da se jezik najbolje neguje u školskom sistemu i u medijima, a u Srbiji i u školama i u medijima postoji kriza jezika.
"Ima medija koji to rade odgovorno, a ima medija koji su to podredili komercijalnim efektima. To nije nikakva tajna, može se odgovorno reći, to se može prebrojati, da RTS ima lektorsku službu koja je brojno ravna svim drugim televizijama koje ima Srbija", kaže Brborić.
Briga o očuvanju maternjeg jezika briga je mnogih zemalja, jer će od sadašnjih 6.000 jezika do kraja veka ostati dvostruko manje.
"Meni se čini da se naša država iz ovih ili onih razloga više odnosi prema jeziku manjina nego prema svom najosnovnijem jeziku, srpskom jeziku. Srpski jezik se rastače spolja, stvaranjem novih jezika, koji politički možda jesu drugi jezici, ali lingvistički to su srpski jezici.
Ni iznutra se ne radi dovoljno, od rečnika, od gramatika, pa možda možemo reći i o nastavi književnosti", kaže profesor Aleksandar Jovanović sa Učiteljskog fakulteta Univerziteta u Beogradu.
Na Filološkom fakultetu se, osim srpskog jezika i književnosti, izučavaju još 33 strana jezika i školuje 12.500 studenata.
Bolonjskim jezikom rečeno, u tri modula – jezik, književnost, kultura, upakovano je sve ono što je filologija.
Osim u zemlji, jezik treba čuvati i u dijaspori. Isto tako treba očuvati i otvarati nove lektorate u inostranstvu. Zato je fakultet pokrenuo i master program pod nazivom Kulture u dijalogu.
