Izvor: RTS, 05.Feb.2014, 13:04 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Briga o pticama
Članovi kraljevačkih prirodnjačkih društava "Balkan" i "Eko pangea" ovih dana obilazili su gradske parkove i obalu Ibra, kako bi ostavili hranu za ptice kojima niske temperature i vetar ne pogoduju. Ljubitelji prirode takođe pomažu povređenim pticama i vode brigu o njima.
Kraljevački ljubitelji prirode okupljeni u kraljevsko akademskom prirodnjačkom društvu "Balkan'' i "Eko pangea'', ovih dana su obilazili gradske parkove i obalu Ibra, kako bi ostavili hranu za ptice, >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << jer niske temperature i vetar ne pogoduju pticama koje zimu provode u ovim krajevima.
Istovremeno, oni pomažu i povređenim pticama, dajući tako svoj doprinos očuvanju i zaštiti prirodne sredine.
Ljubav prema pticama jača je od jakog vetra i niskih temperature. Mladi ljubitelji prirode svakodnevno obilaze staništa ptica i ostavljaju im hranu koje usled nedostatka insekata, zamrznutog tla i snežnog pokrivača nema dovoljno.
Srednjoškolci koji su aktivni članovi ovih udruženja smatraju da daju najbolji primer građanima kako da pomognu pticama i drugim životinjama u ovim hladnim danima. Mišljenja su da je neophodno da private odgovornost za očuvenja prirode, i da oni ne samo da su aktivni u ovim društvima, već i kod svojih kuća kada su slobodni prave hranilice i pomažu pticama.
Pri tom je najvažnije odabrati odgovarajuću hranu za ptice.
Milena Ljubičić, član KAPD "Balkan" kaže da ptice treba hraniti zrnastom hranom i to neprerađenom, kukuruzom, pšenicom i ostalim zrnevljem bez ulja i bez soli.
"Ptice ne treba hraniti hlebom, jer sadrži kvasac koji kod njih izaziva nadimanje, i zato što se hleb ubuđa i može da izazove niz problema u respiratornom sistemu", dodaje Milena Ljubičić.
Osim postavljanja hranilica i kučića za ptice, a s ciljem da im se omogući da lakše podnesu zimski period, redovno se prati i brojnost ptica na ovom području. Nesavesnim odnosom prema prirodi, na nekim područjima gotovo i da nema određenih vrsta ptica.
"Životna sredina je degradirana, veliki je lovni pritisak, ptice su veoma uplašene, a eksploatacija prirodnih resursa ogromna, seča fragmenata šuma koji su uz reku i značajni su za te ekosisteme,uzrok su nestanka mnogih vrsta", kaže Aleksandar Vasiljević iz KAPD "Balkan".
On dodaje da na pojedinim delovima duž toka Zapadne Morave ima previšše kopova peska, i zato na nekim područjima duž vodenih tokova uopšte više nema pataka, koje su ovde bile ranije prisutne.
"Najviše je kormorana, a sve ovo su rezultati ispitivanja na području Gružanskog jezera, jezera Bubanj i Šumaričkog jezera, pri čemu je opšti utisak da je ugrožen opstanak ptica vodenih tokova u ovom delu zemlje", kaže Aleksandar Vasiljević.
Veliki problem u očuvanju prirodne ravnoteže predstavlja trovanje ptica. Zahvaljujući saradnji Zavoda za zaštitu prirode Srbije i Veterinarsko specijalističkog Instituta iz Kraljeva, nedavno je izlečen jedan mišar, zakonom zaštićena vrsta.
"Nakon pregleda je ustanovljeno da je mišar bio otrovan, a trovanje je jedan od najvećih problema u očuvanju retkih i zaštićenih vrsta ptica", kaže Miloš Radaković, stručni saradnik ornitolog Zavoda za zaštitu prirode Srbije.
On dodaje da se trovanjem ptica narušava prirodna ravnoteža u ekosistemu, jer upravo mišari regulišu brojnost štetnih glodara koji prave štete u poljoprivredi, kao i da je saradnjom nadležnih institucija, ovaj izlečeni mišar vraćen u prirodu.
Pomoć pticama da prezime na svojim staništima, ali i izlečenje povređenih samo je deo aktivnosti ovih mladih ljubitelja prirode. Sa prvim prolećnim danima, aktivno će učestvovati u svim programima zaštite i očuvanja prirodne sredine.
Inače, Kraljevsko akademsko prirodnjačko društvo "Balkan" uspešno radi već četiri godine i okuplja ljubitelje prirode svih struka. Među njima je dosta profesora, doktora nauka, studenata, a i veliki je broj srednjoškolaca. Odnedavno sarađuju i sa društvom "Eko pangea", a sve s ciljem da koliko mogu svojim radom daju doprinos očuvanju i zaštiti životne sredine.
rts.kraljevo@rts.rs
+381 36 333 465
