Brendiranje

Izvor: Politika, 28.Dec.2007, 13:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

"Brendiranje"

Čitajući godinama analize o poslovanju srpskih javnih preduzeća bila sam duboko ubeđena da od njih baš i nema ′leba′ dok im se gazda ne promeni, dok ih neko dobro ne protrese i ne sredi. Ovih dana posumnjala sam da su me statističari i analitičari dovodili u zabludu, a ja, lančano, varala "Politikine" čitaoce.

Jer, oglasio se ministar trgovine Predrag Bubalo, alijas glavni i odgovorni urednik "Privrednog pregleda", tvrdeći da su NIS i "Jat ervejz" - "najbolje iz Srbije". >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << Žiri, kojem je predsedavao, proglasio je domaću naftnu kompaniju za najbolji korporativni brend, a nacionalnog avio-prevoznika za najprestižniji brend u oblasti usluga.

Kako, za razliku od nekih, priznajem da o brendiranju slabo šta znam, kao prava štreberka, latila sam se knjiga. Ni u jednoj definiciji dobrog brenda nisam uspela da prepoznam ni NIS ni "Jat". Kao što ni titula "najbolje" i ocena "na svetskom nivou" nešto ne idu uz podatke iz ekonomskih analiza.

Istina je da je NIS u 2006, prema poslednjim zvaničnim podacima, jedinim na osnovu kojih je i žiri mogao da ocenjuje, iako je titule dodeljivao za 2007, ostvario više od šest milijardi dinara neto dobiti. I da je za koji procenat povećao proizvodnju nafte i udvostručio promet tečnog gasa i da je investirao 5,7 milijardi dinara. Istina je i da je "Jat" prevezao više putnika, bio nešto produktivniji i ostvario bezmalo trista miliona dinara dobiti.

Ali poslednje zvanične analize kažu da je NIS i dalje nesolventan i nelikvidan i, uz "Jat", najzaduženije javno preduzeće, toliko da ukupne obaveze prevazilaze vrednost kapitala 1,8 puta, a vrednost obrtne imovine 1,4 puta i da nosi teret kumuliranog gubitka od 9,9 milijardi dinara. I da, umesto da osvaja okolna, svakog meseca gubi po pola procenta, odnosno godišnje šest odsto tržišta.

"Jat", pak, ima 1,1 milijardu dinara kumuliranog gubitka, posluje bez sopstvenih sredstava i ne može da izmiri čak 77 odsto kratkoročnih obaveza, a ukupni dugovi nadmašuju vrednost obrtne imovine 5,3 puta. I da, kao što čusmo ovih dana od ministra ekonomije, država mora da mu oprosti dugove, tačnije pretvori ih u kapital, da bi uopšte imala šta da proda.

A o kvalitetu goriva na NIS-ovim pumpama i "Jatovih" usluga, čiji je "vozni park" dvostruko stariji od evropskih flota, u pravu je ministar trgovine, najbolje sude potrošači.

Ako, ni posle svega, nemam pravo da sumnjam u "svetski priznatu metodologiju" koju su domaći stručnjaci razradili tako da žiri NIS i Jat svrsta u ono "najbolje", onda mogu da posumnjam u ispravnost odluke Vlade Srbije da privatizuje ove dve kompanije. Nije li, onda, suprotno nacionalnom ekonomskom interesu otuđiti najbolje što Srbija ima?

A ako je nagrada kao poruka, upućena potencijalnim investitorima u predstojećoj privatizaciji, onda su organizatori ove akcije uzalud lili statue, štampali brošure i pravili priredbu. Kupci, na tenderu ili bez, sasvim sigurno, prilikom donošenja odluke, neće prelistavati spisak nagrada, već će ozbiljno analizirati poslovanje ovih firmi. I više od toga.

Vesna Jeličić

[objavljeno: 28/12/2007]

Nastavak na Politika...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.