Bracanović: Protest, a ne pobuna JSO

Izvor: RTS, 07.Apr.2014, 19:59   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Bracanović: Protest, a ne pobuna JSO

Svedočenjem nekadašnjeg zamenika direktora Bezbednosno-informativne agencije Milorada Bracanovića, u Specijalnom sudu u Beogradu nastavljeno je suđenje osmorici pripadnika rasformirane Jedinice za specijalne operacije (JSO), optuženih za oružanu pobunu 2001. godine.

Bracanović je tokom višečasovnog saslušanja izjavio da to nije bila pobuna nego protest, kao i da ga nije organizavao prvooptuženi Milorad Ulemek Legija, koji je tada već bio penzionisan, a prethodno komadant >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << te jedinice, javlja Tanjug.

Na početku svedočenja, Bracanović je ispričao da je u vreme spornog događaja bio načelnik Sedme uprave Državne bezbednosti koja bavila se prisluškivanjem.

Kako je naveo, za protest "crvenih beretki" čuo je na poslu, jer se pričalo da su članovi "beretki" otkazali obezbeđenje svim funkcionerima koje su obezbeđivali i da su svi povučeni u sedište u Kuli.

Prema njegovim rečima, čak je i vozač tadašnjeg šefa DB-a Gorana Petrovića, na poziv iz komande zaustavio kola i pridružio se protestu.

Bracanović je posvedočio da je tog dana zatražio telefonom odgovor od Ulemeka zašto se protestuje, a on mu je odgovorio da su Petrović o njegov zamenik Zoran Mijatović uhapsili Banoviće i da će ih isporučiti iako su im obećali da nikog neće isporučivati.

Potom je, kako je ispričao, pozvao Petrovića i otišao kod njega kući, gde mu je predložio da se nešto preduzme da se protest zaustavi.

Petrović je, kako je naveo Bracanović, rekao da on ne može ništa, na šta se ponudio da on ide u Kulu.

U Kuli su ga dočekali, kako je rekao, "maskirani likovi" kojima je preneo da hoće da priča s komandom, ali je njihov odgovor, prema Bracanovićevom iskazu, bio da komanda ne želi da priča s njim.

Bracanović je ispričao i da je, nakon ostavke Gorana Petrovića (koju su tražile "beretke") na poziv Čedomira Jovanovića preporučio Vladi da na čelo DB-a dođe Andrija Savić, doktor nauka bez mrlje u karijeri, pa je Vlada njegov predlog prihvatila.

Sutradan ga je, kako je ispričao, pozvao (ubijeni vođa "zemunskog klana") Dušan Spasojević i rekao mu da jedan čovek želi da se nađe s njim, ali nije želeo da mu kaže ko.

Međutim, kako je naveo, prethodno se konsultovao sa Andrijom Savićem, Radetom Kneževićem i Čedomirom Jovanovićem. Savić mu je rekao da ne zna šta da mu preporuči, Knežević - "nemoj ni slučajno", a Jovanović neka ide slobodno.

Bivši zamenik šefa BIA posvedočio je da ga je Spasojević odvezao u Kulu i da se sve vreme brinuo da ga ne likvidira. U Kuli je razgovarao sa Ulemekom i ubedio ga da se sastane sa Savićem.

Nakon susreta Savića i Ulemeka protest je završen, naveo je svedok.

Bracanović je napomenuo da ga je na povratku iz Kule Spasojević ostavio na pumpi u Batajnici, gde ga je pokupio član njegovog klana, a sad svedok saradnik Dejan Milenković Bagzi.

Odgovarajući na pitanja suda o odnosu Spasojevića i Jovanovića, Bracanović je ispričao da mu je u toku 2002. godine operativac doneo fotografiju Čedomira Jovanovića s "nepoznatim ljudima", ali da ga ta fotografija nije zanimala.

Na pitanje zašto je pozvao Ulemeka kada je počeo protest ako on nije komandovao JSO, Bracanović je objasnio da je on u jedinici bio poštovan i imao veliki uticaj.

Dušana Spasojevića je, kako je posvedočio, upoznao pred 5. oktobar 2000. godine kod Legije u kancelariji. Ulemek mu je rekao da ga je Spasojeviću poslao Zoran Đinđić, naveo je svedok.

Suđenje je danas iz bezbednosnih razloga održano u specijalnoj sudnici Okružnog zatvora u Beogradu, gde će biti nastavljeno i sutra daljim izlaganjem Bracanovića.

Optuženi za pobunu su bivši komandanti JSO Milorad Ulemek, Zvezdan Jovanović i Dušan Maričić, koji u požarevačkom zatvoru izdržavaju maksimalne kazne zatvora zbog najtežih krivičnih dela, među kojima je i ubistvo premijera Zorana Đinđića.

Optuženi su i Veselin Lečić, Dragoslav Krsmanović, Dragiša Radić, Vladimir Pocić i Mića Petraković, koji se brane sa slobode.

Optuženima se stavlja se na teret izvršenje krivičnog dela oružana pobuna iz tada važećeg Krivičnog zakona SRJ.

U optužnici se navodi da je od 9. do 17. novembra 2001. godine JSO otkazala poslušnost komandi, povukla svoje pripadnike u centar u Kuli, prekinula komunikacije s komandom i u više navrata odbila zahteve načelnika resora, ministra unutrašnjih poslova i premijera Zorana Đinđića, da prekine sa pobunom.

Istovremeno, operativni deo Jedinice borbenim vozilima i naoružanim ljudstvom u dva navrata je blokirao auto-put.

Prvi put je to učinjeno 10. novembra na auto-putu Novi Sad - Subotica, u blizini Vrbasa, a drugi put 12. novembra blokadom auto-puta kroz Beograd kod Centra "Sava".

Na taj način je, kako se navodi u optužnici, vrlo jasno iskazana spremnost Jedinice za primenu nasilja ukoliko se ne prihvate njeni ultimativni zahtevi za smenu tadašnjeg ministra policije Dušana Mihajlovića, načelnika resora DB-a Gorana Petrovića i njegovog zamenika Zorana Mijatovića.

Takvim postupanjem Jedinice, bili su neposredno ugroženi bezbednost i ustavni poredak zemlje, navodi se u optužnici.

Protest JSO je prekinut nakon što su Petrović i Mijatović podneli ostavke, dok Mihajlović to nije učinio.

Nastavak na RTS...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta RTS. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta RTS. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.