Izvor: Politika, 20.Jun.2014, 23:01 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Bler među Srbima
Najpre je premijer uz sve počasti primljen u Berlinu, a potom je usledila poseta ruskog šefa diplomatije Beogradu. Nekako baš uoči dolaska Sergeja Lavrova, američki potpredsednik Džozef Bajden je Aleksandru Vučiću (posle dva meseca) čestitao postavljenje na mesto predsednika vlade. U ovom valceru sa više partnera ne treba zaboraviti ni posetu beloruskog >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << predsednika Aleksandra Lukašenka koja se odvijala gotovo simultano sa Vučićevim ćaskanjem sa Angelom Merkel.
Nijedan od tih događaja nije u srpskom javnom mnjenju probudio ni izbliza tolike emocije kao kratko gostovanje nekadašnjeg premijera Velike Britanije i našeg starog znanca Tonija Blera. Vest o Blerovom nenajavljenom susretu s Vučićem snažno je odjeknula dajući šlagvort komentatorima na društvenim mrežama (onim pravim, ali i tzv. botovima) da razdrmaju letnje popodne u životu ovdašnje internet zajednice. Saznalo se da postoji mogućnost da Toni Bler postane savetnik vlade za pitanja evropskih integracija.
Blogosfera je eksplodirala gnevom, delom zbog uloge koju je nekadašnji britanski premijer, koji je bio jedan od najžešćih zagovornika bombardovanja Srbije, odigrao u našim životima pre 15 godina, a delom što ni kasnije, kada je promenjena vlast u Srbiji, nije izgubio ni gram entuzijazma u borbi za nezavisno Kosovo. Ako su prvaci sajber Srbije Blerovu potencijalnu savetničku misiju doživeli jako loše, obični građani su je doživeli još gore pa se njihove reakcije teško mogu citirati u pristojnim novinama.
S druge strane ideološkog spektra, oglasili su se retki komentatori koji su pozdravili saradnju Srbije sa uticajnim gostom sa Zapada, koju su protumačili kao signal „konačnog, hrabrog opredeljenja” državnog vrha.
Blerova poseta zapravo i nije tako iznenadna. Vučić se lane sretao s njegovim bliskim saradnicima i citirao je bivšeg britanskog premijera u ekspozeu za sastav Vlade Srbije 27. aprila. Bler je do te mere srastao sa evropskim projektom da je po silasku sa vlasti pominjan kao jedini kandidat za prvog predsednika Evropske unije koji bi imao šanse da bude izabran većinom glasova svih građana EU. Pripada uskom, otuđenom sloju moćnih ljudi, globalnih plutokrata koji za novac savetuju sve, od kazahstanskog Nazarbajeva do DŽ. P. Morgana. Kvartet UN, EU, Amerike i Rusije izabrao ga je za svog izaslanika na Bliskom istoku, koji predstavlja minsko polje svetske politike.
Britanski evroskeptici ga mrze kao simbola „nadnacionalne evropske elite“, ali ga ta elita prepoznaje kao svoju personifikaciju. Zato on lako pronalazi klijente, i zato „Fajnenšel tajms” navodi da je danas „težak“ 170 miliona dolara.
Dragan Vukotić
objavljeno: 21.06.2014.
















