Bitke za čistu vodu

Izvor: RTS, 22.Mar.2019, 18:55   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Bitke za čistu vodu

Najčistija voda je u južnoj i istočnoj Srbiji, a najlošija u Vojvodini - pokazuju istraživanja Instituta za javno zdravlje "Batut". Najkritičnija je situacija u Banatu.
Voda se praktično u svih 50 vojvođanskih vodovoda crpi iz jednog velikog podzemnog rezervoara podzemne vode, a ravnica je poljoprivredno područje gde je visoka koncentracija nitrata, fosfora, drugih elemenata i jedinjenja koja vremenom >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << spiranjem kroz zemljište narušavaju kvalitet podzemnih voda, dakle na izvoru.
U Senti voda se crpi iz 9 bunara, a problemi u tehnološkoj pripremi i preradi vode postoje i u Senti i u Kikindi.
"Voda dolazi iz sloja između 80 i 100 metara iz podzemlja, znači direktno se utiskuje u vodovod, nemamo fabriku vode znači hemijski ne odgovara pravilniku i imamo povećanje gvožđa, malo oksitabilnosti, malo više arsena nego što je po pravilniku i kalijum permaganta", objašnjava Tibor Korponai iz Vodovoda u Senti.
"Na prostoru Banata se nalazi veliki podzemni rezervoar koji se prostire prema Rumuniji i prema Mađarskoj i to su ustvari ostaci Panonskog mora. Ta voda sadrži velike količine organske materije natrijuma, bora, negde arsena, sumpora koji daju neprijatan miris vodi, čine je neprihvatljivom za piće. Kroz tehnologiju koju ćemo mi ugraditi u fabriku svi parametri odnosno štetme materije će se svesti ispod onih koje su označne kao dozvoljene prema našem pravilniku, koji je inače strožiji nego pravilnik Evropske unije", kaže Bojan Dimkić iz JKP "Komunalac" u Kikindi.

Sve što se deponuje u zemljiše ili vodotokove vremenom završi u podzemnim rezervoarima vode koja se bunarima posle vadi i koristi za piće. Jedan od najzagađenijih vodotokova u Srbiji je reka Krivaja, duga oko 100 kilometara i koja kako kažu istraživanja nakon jedne tačke više nema u sebi živog sveta.
„Sam grad Bačka Topola pušta svoju kanalizaciju bez prečišćavanja i klanična industrija potroši sa organskim materijama kiseonik, stvaraju se nesnosljive smrdljive materije, a i opasna je, ne može da se koristi za navodnjavanje, divljač ne može da je pije. U eri globalnog zagrevanja postoji sve veća potreba za zalivanjem, a ovaj vodotok se ne može koristiti, jer je opasan Buše se bunari i tako se remete površinski tokovi podzemnih voda",  objašnjava Peter Červenak, predsednik Ekološkog društva "Za sadašnjost i budućnost" Bačka Topola.
Sami svojim delovanjem direktno utičemo na stanje prirode i neposrednog okruženja. Negde je siutaciju moguće popraviti, na primer u Zrenjaninu gde je od juče postrojenje za prečišćavanje pitke vode dobilo neophodne saglasnosti i narednih meseci će biti u probnom radu.

Nastavak na RTS...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta RTS. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta RTS. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.