Izvor: Nezavisne Novine, 15.Maj.2017, 21:32   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Bijenale u Veneciji kao dio istorije

Hiljadugodišnju dominaciju u političkom, materijalnom, umjetničkom i inom smislu Mletačke republike, čiji je glavni grad bila čuvena Venecija, potkraj osamnaestog vijeka prekinuo je isto tako čuveni Napoleon Bonaparta.

 Stanovništvo i rukovodstvo grada, naviknuto na raskoš, potom prolazi kroz buran i preloman devetnasti vijek. Novca od trgovine nema kao prije, ali zato tu je ono što se u Bosni i Hercegovini tek sada pojavljuje u naznakama, a to je turizam. Venecijancima ni to >> Pročitaj celu vest na sajtu Nezavisne Novine << nije dovoljno, te je neko pametan shvatio da je najbolje da ovaj grad svijetu ponudi ono u čemu je najbolji, a to je umjetnost. Tako je 1885. godine prvi put održana interdisciplinarna izložba savremene umjetnosti, poznatija kao Venecijanski bijenale. Evropske, pa potom i svjetske zemlje u Veneciji kupuju paviljone i svake dvije godine tamo šalju svoje umjetničke predstavnike na identičan način kao što svake četvrte šalju sportiste na Olimpijske igre. "Paviljon kralja Petra", koji je na Đerdinima kupila Kraljevina Jugoslavija i koji je potom koristila zajednička nam republika ostao je u nasljeđe Srbiji. Bosna i Hercegovina, kao i sve mlađe države, tako je danas primorana da zakupljuje prostor, kako bi u nekoliko mjeseci pokazala na ovoj prestižnoj svjetskoj smotri šta ima da ponudi. Sam zakup palate Malipireo, gdje je trenutno izložen rad Radenka Milaka "Univerzitet katastrofe" u organizaciji Muzeja savremene umjetnosti Republike Srpske, košta oko 40.000 evra. Kao i mnoge teške stvari koje je proživjela kroz istoriju, našoj zemlji je tako teže nego mnogima otići i na Venecijanski bijenale. No, tu smo, evo već, ili tek, treći put. Skeptici bi u neznanju rekli, uludo potrošena sredstva poreskih obveznika, od kojih će koristi imati samo građani Venecije. Višestruki značaj ovog izlaganja za Bosnu i Hercegovinu, Republiku Srpsku i Banjaluku, međutim, nije samo u tome da će nas stručna javnost i publika iz cijelog svijeta slivena u Venciji, koja možda ima predrasudu da kod nas još traje rat i da je Napoleonovo doba, nekim slučajem zapaziti po umjetnosti. Značaj je u tome, dame i gospodo, jer je učešće na Bijenalu u Veneciji dio istorije, i to baš onaj dio koji nam nedostaje.

Nastavak na Nezavisne Novine...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Nezavisne Novine. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Nezavisne Novine. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.