Izvor: RTS, 19.Sep.2013, 11:59 (ažurirano 02.Apr.2020.)
BiH, prvi posleratni popis
Sve je spremno za popis u Bosni i Hercegovini, prvi posle 22 godine. Od toga koliko ima Bošnjaka, Srba i Hrvata zavisi i formiranje vlasti u državi. Bošnjaci iz dijaspore najavljuju da će doći zbog popisa, pa je otvoreno pitanje kako će biti popisani i da li će njihov broj bitnije uticani na rezultate popisa.
U Bosni i Hercegovini sve je spremno za prvi posleratni popis stanovništva koji će biti sproveden od prvog do 15-tog oktobra ove godine. Pažnju javnosti posebno >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << privlači izjašnjavanje o nacionalnoj i verskoj pripadnosti i maternjem jeziku.
Popis će pokazati koliko u Bosni i Hercegovini živi Srba, Hrvata i Bošnjaka. To je važno, jer se na osnovu tih podataka formira vlast u podeljenoj dejtonskoj državi.
Pred prvi oktobar najavljen je dolazak građana Bosne i Hercegovine, uglavnom Bošnjaka, iz dijaspore. Pitanje je kako će oni biti popisani i da li, ukoliko se izjasne kao stalni stanovnici, to može znatnije uticati na rezultate popisa.
U mnogim gradovima Danske i Švedske pojavili su se plakati sa uputstvima kako se izjasniti na popisu u BiH. Bošnjačka dijaspora je najbrojnija i organizovano se sprema na dolazak u BiH 1. oktobra.
"Mi poštujemo metod koji je propisala Agencija za statistiku BiH. Tamo se kaže da popisivač mora da poštuje ono što mu kaže onaj koji se popisuje, dakle ne treba mu ni lična karta ni pasoš", kaže Senadin Lavić iz Fondacije popis 2013.
Pitanje je zato kako proveriti da li ti građani ispunjavaju uslove da se popišu kao stalni stanovnici BiH. Po zakonu na to nemaju pravo oni koji su van BiH godinu ili više.
"Ukoliko se uoči pojava velikog dolaska, onda je to problem i treba da reaguje popisna komisija", kaže Radmila Čičković, direktorka Zavoda za statistiku.
Prašinu su podigli i spotovi u kojima su deca iskorišćena za širenje političkih poruka. Jedni kažu zloupotreba dece, drugi ne vide ništa sporno.
U Srpskom demografskom forumu smatraju da kampanja Bošnjaka neće imati velikog značaja i da neće doprineti željenom cilju da ih na popisu bude više od 50 odsto.
"Bošnjaci danas kao i pre 40 godina imaju problem identiteta, taj problem opterećuje i druga dva naroda i ti problemi neće biti rešeni posle popisa", kaže Slobodan Nagradić iz Srpskog demokratskog foruma.
"U BiH svi građani ili državljani BiH su Bosanci, Bošnjak je kulturološka oznaka za jedan narod i ona je iste vrednosti po imenu kao Srbin, Albanac", kaže Senadin Lavić.
Posljednji popis stanovništva u BiH sproveden je 1991. godine. Tada je u BiH bilo najviše Bošnjaka, zatim Srba, pa Hrvata. Popis posle 22 godine trebalo bi da pokaže pravo stanje u državi. Ne treba sumnjati da će i rezultati izazvati nove polemike.
BiH, prvo posleratno prebrojavanje
Izvor: RTS, 19.Sep.2013
Sve je spremno za popis u Bosni i Hercegovini, prvi posle 22 godine. Od toga koliko ima Bošnjaka, Srba i Hrvata zavisi i formiranje vlasti u državi. Bošnjaci iz dijaspore najavljuju da će doći zbog popisa, pa je otvoreno pitanje kako će biti popisani i da li će njihov broj bitnije uticani na rezultate...
