Bez  pozajmica ne mogu

Izvor: Blic, 01.Okt.2009, 11:20   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Bez pozajmica ne mogu

Mitrovica - Sremci bankama ukupno duguju 31,9 miliona evra, od čega polovina otpada na Mitrovčane, pri čemu u strukturi kredita prednjače gotovinski, podaci su Kreditnog biroa Udruženja banaka. Pad kupovne moći najviše su osetili prodavci nameštaja i bele tehnike gde je prodaja i pored subvencionisanih kredita države prepolovljena.

U poslenje vreme najaktuelniji krediti za kupovinu nameštaja

- U skladu sa razvojnim usmerenjem "Prokredit banke" na kreditima male >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << privrede i poljoprivrede preko 88 odsto kreditnog portfolija ekspoziture u Sremskoj Mitrovici čine krediti odobreni malim i srednjim preduzećima i poljoprivrednicima mitrovačke opštine. Oni trenutno koriste 1.300 kredita u ukupnoj vrednosti 4,5 miliona evra, od čega 855 kredita u vrednosti dva miliona evra koriste poljoprivrednici, navodi Nebojša Ćupurdija, šef ekspoziture "Prokredit banke" u Sremskoj Mitrovici.

Mitrovačka preduzeća se, kako kaže, najviše interesuju za kredite za likvidnost koji se odobravaju u saradnji sa Fondom za razvoj, poljoprivrednicima su najinteresantniji krediti za kupovinu mehanizacije, dok se građanima najčešće odobravaju krediti za dogradnju, adaptaciju i kupovinu kuća i stanova. Što se kašnjenja u isplati kredita tiče, Ćupurdija ističe izuzetno visoku redovnost Mitrovčana u izmirivanju obaveza jer svega dva odsto klijenata kasni u otplati preko 30 dana.

U Vojvođanskoj banci kažu da se Sremci najviše odlučuju za gotovinske i to dugoročne kredite, ali i da je potražnja za potrošačkim i stambenim kreditima opala u odnosu na prethodnu godinu. Ipak, kao i ranijih godina kartice i čekovi se više koriste u odnosu na kredite.

Prema rečima mitrovačkih trgovaca veliki talas kupovine nameštaja i bele tehnike na rate od pre nekoliko godina je prošao, većina građana je već prezadužena i u kreditima, tako da sada kupuje samo ko mora. Porasla je, što je redovna pojava u ovo doba godine, jedino prodaja sezonske robe poput kompjutera i nameštaja za radne sobe đaka, dok se dolaskom hladnih dana tek očekuje pojačana potražnja za ''smederevcima'' i kaloriferima.

- Za razliku od prošle godine prodaja nameštaja u našem salonu je znatno opala. Primećuje se danak ekonomske krize i pad kupovne moći stanovništva. Kompletne sobe sad retko ko kupuje, kupci se češće odlučuju za komadni nameštaj ili dopunski asortiman. Situacija se proletos malo popravila kada su počeli subvencionisani krediti države, ali ni sa tim prodaja nije ni blizu prethodnim godinama. Prilikom plaćanja otprilike je jednak udeo kredita, kartica i gotovine - kaže Vlada Popovac, vlasnik prodavnice nameštaja ''Casa moderna".

- Mada smo preduzeli određene korake ka privlačenju kupaca, spustili cene uz povoljne uslove otplate, ipak se ove godine beleži drastičan pad prodaje u odnosu na prošlu. Ne pomažu ni povoljni krediti kod banaka sa rokom otplate od šest meseci do pet godina. Onaj ko ima novca kupuje u kešu i takvih klijenata je sada više od onih koji kupuju na rate - kaže Miodrag Dimović, vlasnik prodavnice auto-delova i skutera.

PITANJE DANA: Da li ste do sada podizali kredite i za koje kupovine?

SLAVICA PAJIĆ

Ne kupujem na kredit. U startu izgleda povoljno, ali kad to sa kamatama proračunaš ispadne nekoliko puta skuplje.

LJILJANA RADOVANOVIĆ

Podigli smo gotovinski kredit na dve godine za uvođenje grejanja. Zbog kamate nikad više nećemo tako nešto učiniti.

DARINKA GARIĆ

Uz pomoć obveznica stare štednje podigla sam kredit da kupim nameštaj. Plaćam i kamatu, a moje pare su zarobljene kod njih.

VLADA STEPANOVIĆ

Na kredit od dve godine kupio sam veš-mašinu, frižider i šporet. Mesečno otplaćujem 3.500 dinara i jedva čekam da istekne.

DRAGANA GRUJANIĆ

Krediti su nužno zlo kad nemaš gotovinu. Kupila sam veš-mašinu od 24.000 dinara sa rokom otplate na 12 meseci.

MIRJANA TATIĆ

Kupila sam kompjuter od 45.000 dinara na 24 meseca. Rate se stalno povećavaju, pa će me sa kamatama koštati duplo skuplje.

Nastavak na Blic...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.