BRDOGRAD

Izvor: Kurir, 29.Sep.2010, 09:13   (ažurirano 02.Apr.2020.)

BRDOGRAD

Srpska prestonica je lako mogla da u bilo kom trenutku promeni svoje ime jer se nalazi na čak 30 brda, a na svojoj teritoriji ima i dve planine

Da li ste znali da je Beograd grad sa najviše brda u Srbiji? Više od 30 brda i bregova objedinilo je naš glavni grad. U to su se žitelji prestonice mnogo puta uverili kada su u prošlosti morali da nepostojeći prevoz zamene turom pešačenja.

Svi znaju za Banovo, Julino, Topčidersko, Petlovo brdo... A da li ste čuli za >> Pročitaj celu vest na sajtu Kurir << Belo, Goljino, Glumčevo, Đurđevo, Stojčino brdo?

Za nastanak nekih od imena beogradskih uzvišenja postoje pretpostavke ili predanja, dok su druga zbog burne istorije i smene različitih vladara otišla potpuno zaboravljena.

Kanarevo brdo je pre Drugog svetskog rata navodno bilo u privatnom vlasništvu Ruže Kanar, udovice čoveka po kome je ceo kraj dobio ime. Brdo je nacionalizovano, a prvi znaci urbanizacije bili su vidljivi šezdesetih godina prošlog veka, kada su počeli da niču zgrade i soliteri, a ubrzo je puštena i prva gradska linija 47.

Julino, Labudovo i Petlovo nisu bili pominjani na mapama predratnog Beograda, da bi njihova današnja imena počela da se pojavljuju na geografskim kartama tek posle 1950. godine. Međutim, po kome su dobili imena, danas se precizno ne zna.

Banovo brdo dobilo je ime po Matiji Banu, diplomati i književniku, koji je na tom prostoru prvi napravio letnjikovac s vinogradom. Pre toga ovo mesto su Turci zvali Ordija, što je bilo ime za veću vojnu jedinicu, dok su ga Srbi zvali i Golo brdo.

Vračar se prvi put pominje na jednom turskom planu iz 1621. godine kao „brdo i veliko polje". On se deli na Istočni, Zapadni i Veliki Vračar, odnosno Zvezdaru. Istočni se proteže skoro do Karaburme i Zvezdare, a Zapadni od petlje Mostar do Bulevara oslobođenja.

Zvezdara: na vrhu brda ranije poznatog kao Veliki Vračar 1932. podignuta je astronomska opservatorija, odnosno zvezdarnica, po kojoj su ovaj kraj, a kasnije i opština, dobili naziv.

Mirijevsko brdo dobilo je ime po selu koje se tu nalazi.

Košutnjak duguje svoje ime košutama koje su nekad bile česti žitelji tamošnjih šuma.

Lekino brdo se nekada zvalo Pašino! Navodno su tamo Srbi ubili jednog Turčina, pa su ga prozvali Pašom. Neki su tvrdili da je brdo dobilo ime po Nikoli Pašiću, pa da su ga posle rata prekrstili u čast Aleksandra - Leke Rankovića.

Topčidersko brdo dobilo je ime po Topčideru, prostoru koje se nalazi ispod samog uzvišenja. Ime je dobilo po turskim rečima „tobdžija" i „dere", što znači artiljerijska dolina. Čubura je uzvišenje koje ima status brega, a na turskom ova reč označava plitak izvor.

Strahinja Živković

Samo dve planine

Doskora je jedina beogradska planina bila Avala. Za samo nekoliko metara premašila je 500 metara nadmorske visine, pa se tretira kao planina, a ne brdo. I ona ima tursko poreklo, od reči „havala", koja označava ustavu ili branu.

Međutim, širenjem Beograda, u sastav grada ušla je i planina Kosmaj.

Popis brda

Banovo

Banjičko

Belo

Brdo Ludnica

Vezirovo

Veliko

Vračar

Glumčevo

Golo

Goljino

Dedinje

Đurđevo

Erino

Žuto

Zeleno

Julino brdo

Kalemegdan

Kanarevo

Labudovo

Lekino (Pašino)

Milićevo

Mirijevsko

Mitrovo

Mokroluško

Petlovo

Senjak

Stojčino

Straževica

Terazijsko

Topčidersko

Torlak

Nastavak na Kurir...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Kurir. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Kurir. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.