Izvor: Nezavisne Novine, 22.Nov.2016, 11:56   (ažurirano 02.Apr.2020.)

BBC objavio listu 20 ideja koje će poboljšati budućnost

BBC Future je 15. novembra u Sidneju održao samit s govornicima iz cijelog svijeta. Predložili su ideje kako našu planetu učiniti boljim mjestom za život. Po završetku istoga, BBC je sakupio sve ideje na jednom mjestu.

Zovu to apokalipsom antibiotika. Razvoj bakterija otpornih na antibiotike je veliku problem. Heder Hendrikson sa univerziteta Maasi i njen tim misle da imaju rješenje: zaraziti ljude virusima. Ako možemo koristiti bakteriofage - ninja viruse, kako ih zove >> Pročitaj celu vest na sajtu Nezavisne Novine << Hendrikson - da napadaju bakterije, onda se možemo boriti protiv bolesti na posve nove načine.

Elon Musk je došao na naslovnice zbog svojih raketa koje se mogu koristiti više puta, ali postoje i jeftinije alternative: hipersonični mlaznjaci. Ta bi se tehnologija uskoro mogla koristiti za lansiranja u svemir, smatra Majkl Smart sa sveučilišta u Kvinslendu.

Istraživači Vena Sahajvala želi promijeniti kako gledamo na staru elektroniku. Ne kao na smeće, nego kao na blago. U vašem pametnom telefonu postoje mnogi dragocjeni metali koji bi se mogli ponovno iskoristiti, ali se bacaju. Njena ideja su 'mikro-fabrike' u svakom gradu koje bi mogle vaditi te materijale za recikliranje.

Zeleno inženjerstvo postalo je često viđeno u gradovima, bilo da se radi o energetski učinkovitim zgradama ili biljnim zidovima. Ema Džonson iz Sidneja smatra da moramo početi razmišljati kako gradovi djeluju na okean: tzv. plavo inženjerstvo. Bez njega obalni gradovi mijenjaju lokalne morske ekosisteme, a gradovi iz unutrašnjosti zagađuju more.

Ako ćemo putovati do Marsa i dalje, biće to neudobno izvesti u metalnoj kutiji. Rejčel Armstrong sa univerziteta u Njukastlu predlaže da počnemo razmišljati o okolišu i ekologiji svemirskih brodova i planetarnih kolonija, kako bi bile što sličnije zemlji. To će dovesti do svemirskih brodova kakve nikad prije nismo izradili.

Za one s mentalnim teškoćama postoje ograničene prilike za pomoć doktora ili bliskih osoba. Helen Kristensen i kolege razvijaju niz aplikacija za pametne telefone koje bi mogle pomoći u praćenju, potpori i čak liječenju osoba koje pate od depresije i drugih stanja, 24 sata na dan.

Mogu otkrivati inače nevidljive signale u ponašanju.

Morska trava i alge su standardni dio azijske kuhinje. Pia Vinberg smatra da bi morska trava mogla biti bitna hrana budućnosti te ključan izvor omega-3 kiselina. Takođe, navodi i da može pohranjivati ugljen-dioksid te da je time korisna za okoliš.

Kad se vozite Uberom, vozačev pametni telefon služi kao senzor te snima podatke o kretanju koji bi se mogli iskoristiti da se izradi bezbjednosni profil vašeg grada. Uberov tim za bezbjednost prolazi kroz sve te podatke kako bi pronašli načine da poboljšaju sigurnost na cesti, od identificiranja problematičnih raskrižja do riskantnih ponašanja u vožnji.

Jedno je jasno iz nedavnih napredaka u umjetnoj inteligenciji: strojevi koji se mogu samostalno naučiti mogu funkcionirati bolje od ljudski programiranih prethodnika. Pretraživači Googlea, Microsofta i IBM-a pokazuju cijelom svijetu da je mašina potrebno dati sposobnost da uče.

Zanimljiva je stvar da kad samouka mašina donese odluku, a ne znamo zašto ju je donio.

2016. godina je bila velika godina za virtuelnu stvarnost, ali mnogi tehnolozi vjeruju da budućnost leži u proširenoj stvarnosti. Za one koji ne znaju, to je grafika postavljena preko stvarnog svijeta korištenjem posebnih naočala. Pokemon Go je dokazao da to ima potencijala, ali pitanje je što slijedi? Ulice i zgrade s animiranom grafikom, što će zauvijek promijeniti naše gradove.

Istraživači kultiviraju tkiva mozga u Petrijevim zdjelicama - s neuronima, korteksom, hipokampusom, itd. Ideja je da ih koriste kako bi se proučavala razna stanja, od autizma do šizofrenije.

Male privatne kompanije imaju svoje načine na koje pokušavaju doći do energije fuzije. Jedan primjer je kompanija General Fusion, koja koristi magnetska polja da stvori super-grijanu plazmu. Male su šanse, ali ako uspiju…

Ljudskoj vrsti prijeti nestanak lijekova. Otpornost bakterija postaje pošast našeg doba, dok se još uvijek borimo s rakom i bolestima srca. Grupa sa univerziteta Tromso u Norveškoj pretražuje dno Arktika za novim lijekovima. Stvorenja poput spužvi i mikroalgi imaju puno potencijala u razvoju novih lijekova.

Novi oblik supertvrdog nanodijamanta može podnijeti pritisak tri puta veći od onih pronađenih u Zemljinoj jezgri. U prahu se koriste u modnoj industriji, a medicina ih pokušava upotrijebiti kako bi se lijekovi prenijeli do teško dostupnih dijelova tijela. Nanodijamanti mogu potaknuti rast kostiju ili žila.

U nekim dijelovima svijeta, otpadna voda koja teče niz odvod – da, čak i voda iz toaleta – se filtrira dok nije čista kao izvorska voda, ako ne i više. To je pametan način da se pomogne područjima pogođenima sušom, a navodno ima i sladak okus.

Nevolja sa mašinskim upravljanjem mozgom je ta što vam trebaju implantati na mozgu. Naprave koje se nalaze na lobanji baš nisu dobre za čitanje misli. Istraživač Nikolas Opie je s kolegama došao do kompromisa: naprava koja se zove stentroda. Ubacuje se niže u tijelo i dovodi do mozga. Kratkoročno, pomoći će paralizovanim ljudima. Dugoročno, svi bi je mogli imati.

Ako se stvari jako pogoršaju s klimatskim promjenama, možda će nam trebati radikalna rješenja. Jedno od radikalnijih mora da su 'svemirske sunčane naočale'. Ideja je to da se instalira ogroman štit za blokiranje sunčevih zraka, oko milion kilometara od Zemlje. Mnoga društva su analizirala problem te mogućnost postoji… a budućim će generacijama možda i trebati.

Autonomna vozila s kojima ćemo prvo imati kontakt vjerovatno će biti kamioni. Veliki kamioni s prikolicama bili bi sigurniji da se vozači ne umaraju na dugim putovanjima. Takođe, učinkovitiji su ako voze u skupinama. To bi moglo promijeniti tržište rada - vozač kamiona je najuobičajeniji posao u oko polovini saveznih država SAD-a.

Velike količine podataka mijenjaju kako gledamo na svijet. 90% podataka stvoreno je u posljednjih nekoliko godina, ali to i znači da previše podataka može zamagliti činjenicu da znamo premalo o prošlosti. Precjenjuju se kratkoročni trendovi nauštrb istoriji; to se naziva 'pristranost prema novome'.

To su najporozniji materijali na svijetu, te se mogu koristiti kao filteri za čišćenje zagađenja, ili za čuvanje prirodnog plina, vode, vodonik ili ugljiko-dioksida. Metju Hil vjeruje da materijali koje razvija mogu podstaknuti revoluciju u budućnosti energetike i rješavanja problema stakleničkih plinova.

(Index.hr)

Nastavak na Nezavisne Novine...

B92: Velike ideje koje će poboljšati budućnost civilizacije