Asteroid s vodom otkriven u orbiti umiruće zvezde

Izvor: Blic, 11.Okt.2013, 13:49   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Asteroid s vodom otkriven u orbiti umiruće zvezde

Astronomi su otkrili ostatke velikog asteroida s vodom u orbiti umiruće zvezde, što govori da su u tom sistemu nekada možda bile planete sposobne da podrže život, piše “Spejs”:

Naučnici su otkrili znakove stenovite površine i velike količine vode u atmosferi belog patuljka GD 61, što je prvi put da su dva ključna sastojka za potencijalno nastanjivu planetu pronađena zajedno van Sunčevog sistema.

“Otkriće vode u velikom asteroidu znači da su postojali, >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << a možda postoje još uvek, ključni elementi za nastanjivu planetu u sistemu GD 61, i verovatno oko značajnog broja sličnih roditeljskih zvezda”, naveo je u saopštenju vođa studije Džej Farihi, sa Univerziteta Kembridž u Engleskoj.

“Ključni elementi bogati vodom, i stenovite planete koje oni grade, možda su uobičajeni – sistem ne može da stvori objekte velike poput asteroida, a izbegne izgradnju planeta, a GD 61 ima sastojke da isporuči velike količine vode na njihove površine. Naši rezultati pokazuju da je tamo definitivno postojao potencijal za nastanjivu planetu u ovom egzoplanetarnom sistemu”, dodao je on.

GD 61 udaljen je od Zemlje oko 150 svetlosnih godina. To je zvezda slična suncu, koja umire.

Pre oko 200 miliona godina ona je spala na veličinu planete, odnosno postala je beli patuljak. Sličnu sudbinu doživeće i naše Sunce za oko šest milijardi godina.

Farihi i njegov tim su, analizom podataka sa “Habla”, otkrili magnezijum, silicijum, gvožđe i kiseonik u atmosferi belog patuljak, očigledan dokaz da je GD 61 uništio i apsorbovao komade stenovitog tela, poput asteroida.

Bilo je toliko mnogo kiseonika da nije mogao sav da se veže u stenje. Naučnici su izračunali da je raskomadani asteroid činilo oko 26 odsto vode, što znači da je bio vlažan kao patuljasta planeta Ceres u Sunčevom sistemu.

Dalje su zaključili da je objekta verovatno bio asteroid, a ne kometa, jer njegovi smrvljeni komadi nisu sadržali ugljenik, kojim su komete bogate.

Asteroid je, kako pokazuju podaci s “Habla”, originalno bio širok najmanje 90 kilometara, verovatno i veći, možda kao Vesta, protoplaneta u Sunčevom sistemu koja od kraja do kraja meri 530 kilometara.

Kamen je verovatno privučen ka GD 61 gravitacionim silama jedne ili više velikih planeta u daljoj orbiti oko belog patuljka.



Takav asteroid je možda doneo vodu na Zemlju

Moguće je da je asteroid bio deo potpuno formirane egzoplanete, ali naučnici misle da je verovatnije da je bio nosilac ključnih sastojaka za stvaranje takvog sveta.

“Takva vrsta kamena, zajedno sa vodom, poput Zemljine površine – to do sada nije viđeno”, istakao je Farihi.

Ovaj asteroid je takođe primer objekta koji je možda doneo vodu na Zemlju. Naučnici misle da je Zemlja bila relativno suva kad se oformila, te da je akumulacijom vode sa asteroida, koji su udarali o njenu površinu, ispunila površinu okeanima.

Najčitanije SADA:

Nastavak na Blic...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.