Arapska pomoć doneće samo predah egipatskoj ekonomiji

Izvor: Blic, 11.Jul.2013, 14:52   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Arapska pomoć doneće samo predah egipatskoj ekonomiji

Obećanih 12 milijardi dolara pomoći bogatih arapskih zemalja olakšaće novoj vlasti u Egiptu plaćanje hrane i goriva iz uvoza, ali će predah biti samo privremen, jer je egipatska ekonomija slomljena.

Više od dve godine političkih previranja, nasilja i pogoršanja bezbednosti u Egiptu zaplašilo je turiste i strane investitore, a podjednako štetan po ekonomiju je loš sistem subvencija za hranu i gorivo koji uzima trećinu egipatskog i tako nategnutog budžeta.
>> Pročitaj celu vest na sajtu Blic <<
Ključni zahtev miliona ljudi u Egiptu koji su demonstrirali protiv predsednika Mohameda Morsija bili su bolji uslovi života.

Od kada je pre godinu dana sada svrgnuti predsednik Morsi došao na vlast, u Egiptu je malo učinjeno u borbi protiv siromaštva i korupcije u odnosu na vreme kada je predsednik bio Hosni Mubarak.

Za vreme Morsija stanje egipatske ekonomije se pogoršalo - od početka godine egipatska valuta je izgubila više od deset odsto na vrednosti, stopa nezaposlenosti je narasla na 13 odsto, a vlada se oslanjala na davanja iz susednih zemalja da bi preživela.

Danas Saudijska Arabija, Kuvajt i UAE, koji dugo kritikuju Morsijevo Muslimansko bratstvo, daju pomoć Egiptu od ukupno 12 milijardi dolara.

Tu sumu, u vidu bespovratne pomoći, gotovine i naftnih proizvoda i gasa, nova vlast u Egiptu iskoristiće da spreči nestašice gasa i struje, poput onih pred svrgavanje Morsija pre gotovo dve nedelje.

Kuvajt je najavio pomoć od četiri milijarde dolara, od čega dve milijarde u gotovini, milijardu bespovratno, a još milijardu u naftnim proizvodima.

UAE su spremili paket od tri milijarde dolara za Egipat, i to milijardu bespovratno, a dve milijarde u vidu beskamatnog zajma.

Regionalna sila Saudijska Arabija daje najveću pomoć, pet milijardi dolara, od čega će dve milijarde biti deponovane u centralnoj banci Egipta, još dve će biti u vidu nafte i gasa, a milijarda kao bespovratna pomoć.

Direktno u centralnu banku Egipta će otići sedam milijardi dolara, čime će se zaustaviti pad deviznih rezervi koje su se, kako je banka upozorila, spustile na "kritičan nivo".

Na kraju prošlog meseca Egipat je imao devizne rezerve od 14,9 milijardi dolara, više nego upola manje nego pre političkog prevrata 2011. godine.

Od zemalja Persijskog zaliva po strani je sada ostao Katar, koji je poslednjih godinu dana Morsijevoj vladi dao oko osam milijardi dolara.

Katar je jedan od ključnih sponzora Muslimanskog bratstva u regionu.

Ekonomista Ašraf Svelam upozorava da će milijarde dolara pomoći Egiptu da se održi samo šest meseci, možda do trenutka za kada su, početkom iduće godine, planirani parlamentarni izbori.

Svelam kaže da je pomoć važna za novog premijera Hazema el Beblavija, takodje ekonomistu, jer će mu obezbediti "prostor za manevrisanje", odnosno plaćanje egipatskih dugova, subvencija i plata državnih službenika za neko vreme.

Međutim, privremena vlada verovatno neće biti u stanju da uvede neophodne promene u ekonomiju, jer niti je mandat dobila na izborima, niti ima mnogo vremena za sprovodjenje reformi.

Privremeni predsednik Egipta obećao je parlamentarne i predsedničke izbore početkom sledeće godine, ali bi planove mogli da pomute nemiri ili uverenje da bi izbori još više pogoršali ekonomske prilike u zemlji.

Islamistički pokret Muslimansko bratstvo odbija da udje u novu vladu

i poziva na ustanak protiv vojske.

Pomoć Egiptu od zemalja Persijskog zaliva ukazuje i na regionalnu podršku vojsci u borbi protiv Bratstva.

Analitičar Centra "Rafik Hariri" za Bliski istok u Atlantskom savetu u Vašingtonu Mosin Kan slaže se s većinom analitičara da će pomoć arapskog sveta Egiptu u najboljem slučaju stabilizovati ekonomiju te zemlje na izvesno vreme.

Poltički problemi znače i da je Egipat sve dalje od zajma od 4,8 milijardi dolara Medjunarodnog monetarnog fonda (MMF), koji traži politički konsensus u Kairu pre potpisivanja ugovora o zajmu.

Kan, koji je i šef kancelarije MMF-a za Bliski istok, kaže da pomoć iz Persijskog zaliva, koja nadmašuje onu koju bi Kairu mogao da ponudi MMF, ne šalje investitorima pozitivne signale o Egiptu.

"Tu pomoć iz zemalja Perijskog zaliva svi na tržištu vide kao politički motivisanu i ona neće delovati na strane investitore", naglasio je Kan.

Najčitanije SADA:

Nastavak na Blic...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.