Izvor: Nezavisne Novine, 20.Nov.2017, 15:34 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Antibiotici narušavaju prirodnu ravnotežu u crijevima
Antibiotici se masovno koriste, zahvaljujući njima uspješno se liječe čak i najteže infekcije, ali gotovo da ne postoji nijedan lijek iz ove grupe koji ne narušava prirodnu ravnotežu u crijevima. A upravo je u njima smješteno 70 procenata čovjekovog imuniteta. Dakle, na antibiotike prvo reaguje stomak.
Šta to oni rade u crijevima? Antibiotici djeluju neselektivno pa uništavaju jednako i loše, i dobre, probiotske bakterije. Time se narušava efekat barijere, slabi imunitet >> Pročitaj celu vest na sajtu Nezavisne Novine << i mijenja se postojeća ravnoteža u digestivnom traktu.
Čestom i dugotrajnom primjenom antibiotika u crijevima se povećava mogućnost pojave rezistentnih bakterija otpornih na antibiotike. U stanju oslabljenog imuniteta te rezistentne bakterije često izazivaju nove infekcije koje mogu dovesti do ozbiljnih poremećaja: dijareje, bolova u stomaku, kolitisa.
Ako je antibiotik šireg spektra djelovanja i rizik od dijareje je veći. Ljekari tvrde da čak do trećine pacijenata dobije dijareju uzrokovanu antibioticima. U najvećem su riziku mlađi od sedam i stariji od 65 godina.
Nuspojave terapije antibioticima razlikuju se od osobe do osobe, a zavise i od vrste antibiotika koji se koristi u liječenju. Najčešća neželjena djelovanja zbog primjene ove grupe lijekova su proliv, osip, bol u trbuhu, mučnina i povraćanje.
Ali, gotovo jednako česte su i alergijske reakcije, vaginalna kandidijaza, oštećenje bubrega, slabljenje sluha, glavobolja i nesanica.
Do jednog broja neželjenih efekata dolazi usljed poremećaja ravnoteže bakterija u crijevima. Tako se djelovanjem antibiotika omogućava razvoj sojeva bakterija koje stvaraju gasove u crijevima pa tako uzrokuju nadutost.
Jedini način sprečavanja disbalansa crijevne flore zbog uzimanja antibiotika jeste uzimanje dodatnih količina probiotskih bakterija. Zato se uz antibiotike uvijek preporučuje jogurt.
Alergijske reakcije na antibiotike ispoljavaju se crvenilom ili osipom na koži, ali može doći i do gušenja, oticanja lica, usana i jezika. Zato je važno ljekara upoznati o ranijim alergijskim reakcijama.
Treba znati i to da pacijenti koji su u prošlosti često uzimali antibiotike imaju povećani rizik od razvoja autoimunih bolesti poput lupusa i reumatske upale zglobova.
Najteža komplikacija koju uzrokuje liječenje antibioticima je antibiotski kolitis koji nastaje kada ovi lijekovi značajno unište normalni mikrobiom crijeva, odnosno "dobre bakterije".
To je stanje obično blago i spontano prolazi čim se prestanu uzimati antibiotici. Međutim, ako se u crijevima namnoži bakterija klostridijum dificile, koja luči vrlo štetne supstance, dolazi do znatno ozbiljnijeg oblika upale crijeva poznate kao pseudomembranozni kolitis.
U tom slučaju na debelom crijevu stvaraju se bjeličaste naslage, oboljeli ima proljev, grčeve u trbuhu, ponekad i povišenu tjelesnu temperaturu. Teži oblici bolesti mogu imati i smrtni ishod. A pseudomembranozni kolitis može nastati praktično poslije primjene bilo kog antibiotika.
No, najveći problem sa antibioticima je njihova pretjerana neselektivna upotreba. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) pokrenula je kampanju u cilju ukazivanja na globalni problem rezistentnosti na antibiotike, kao i potrebu podizanja svijesti ljudi o tome da je neohodna zaštita antibiotika uz odgovarajuću upotrebu.
- Bez hitnog djelovanja, svijet srlja u postantibiotsku eru u kojoj će uobičajene infekcije i manje povrede, koje je decenijama bilo moguće liječiti, ponovo dovesti do smrtnih slučajeva, a benefiti naprednih medicinskih tretmana, kao što su kemoterapija i velike operacije, bit će izgubljeni - jedna je od ključnih poruka SZO u okviru ove kampanje.
Upozorava se da je "bez efikasnih antibiotika sve teže liječiti rastući spisak infekcija", što uključuje upalu pluća, tuberkulozu, sepsu i gonoreju.
Ističe se da su antibiotici dragocjeni i da ih treba sačuvati za upotrebu u slučaju bakterijske infekcije i to samo kada ih je propisao stručnjak za zdravlje ljudi ili životinja.
Vrlo je važno pitati ljekara ili apotekara da li se konkretni antibiotik uzima na prazan ili pun želudac. Srećom, većina njih može se uzimati sa hranom, čime se umanjuje mogućnost pojave bola.
Ipak, terapija tetraciklinom zahtijeva uzimanje lijeka natašte, posebno izbjegavanje mlijeka, čak tri sata od unosa lijeka. Zato je važno uvijek provjeriti iz koje je grupe antibiotika koji vam je propisan.
Sve češće se, umjesto jogurta, uz antibiotike preporučuju probiotski preparati.
Njihovi proizvođači tvrde da ti preparati, ukoliko ih unesemo u odgovarajućoj količini, neutraliziraju efekte patogenih sojeva u crijevima i omogućuju ponovno uspostavljanje zaštitne barijere.
Prilikom odabira probiotskih preparata treba imati na umu da efikasnost zavisi od probiotskih sojeva koji se u njima nalaze pa je dobro i u vezi s tim pitati za savjet ljekara koji je propisao antibiotik.
Nastavak na Nezavisne Novine...
