Amnestija za vojne begunce

Izvor: Politika, 09.Mar.2010, 20:11   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Amnestija za vojne begunce

Svi mladići, njih oko pet hiljada, koji su od 18. aprila 2006. godine izbegli vojnu obavezu, ili pobegli iz kasarni pošto su počeli da služe vojni rok, zbog čega se protiv njih vodi krivični postupak, biće amnestirani, suština je vladinog Predloga zakona o amnestiji o kojem se raspravljalo u Narodnoj skupštini Srbije.

Kompletna vladajuća koalicija, mada uz primedbe pojedinih članova da zakon nije fer, glasaće za usvajanje, kao i opozicioni LDP.

Radikali su protiv >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << amnestije, a naprednjaci je kritikuju, ali smatraju da bi bilo okrutno glasati protiv.

Obrazlažući predložena rešenja, Snežana Malović, ministar pravde, rekla je da se, prema dostupnim podacima, u inostranstvu nalazi oko 140.000 vojnih obveznika, od čega oko 44.000 čine regruti, a da se godišnje, na zahtev oko 5.000 vojnih obveznika donese rešenje o odlaganju vojne obaveze.

Malovićeva je navela da se za krivična dela, za koja se predlaže amnestija, vodi oko 5.000 krivičnih postupaka, uglavnom protiv naših građana koji žive u inostranstvu.

Prema njenim rečima, mladi ljudi koji žive u inostranstvu strahuju od hapšenja pri dolasku u zemlju, pa se odlučuju za ispis iz srpskog državljanstva, a evidentna potreba države je da to spreči.

Lider naprednjaka Tomislav Nikolić kazao je da je ovo „treći zakon o amnestiji od dolaska DOS-a na vlast, bilo bi mnogo čestitije reći da vojni rok ne mora da služi onaj ko ne želi, a ovako se građani dovode u neravnopravan položaj”.

I radikali i naprednjaci istakli su da bi problem bio rešen profesionalizacijom vojske, zamerajući ministru odbrane i predsedniku države što nisu došli u parlament da kažu kakva je strategija države u budućem razvoju vojske.

Saša Dujović, poslanik Pokreta veterana, rekao je da „nije lako sa pozicije nekoga ko je učestvovao u odbrani zemlje prihvatiti da neko neće da učestvuje u najsvetlijoj tradiciji ovog naroda, a to je služenje vojnog roka”.

Dujović će, kako je rekao, ipak, glasati za amnestiju, jer „moramo da razmišljamo o budućnosti i onome što nam predstoji, a to je i praštanje ovakvih stvari, iako one, možda, nisu za praštanje”. I drugi predstavnici vladajuće koalicije smatraju da je amnestija osetljivo pitanje, a Đorđe Milićević (SPS) u prilog glasanju „za” naveo je da amnestirani od krivičnog gonjenja neće biti oslobođeni vojnog roka već će morati da izaberu hoće li ga služiti u kasarni ili civilno.

M. Č.

[objavljeno: 09/03/2010]

Nastavak na Politika...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.