Alkohol kriv za hrkanje

Izvor: Kurir, 11.Feb.2013, 14:22   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Alkohol kriv za hrkanje

Hrkanje je glasnije ako osoba spava na leđima, deblje osobe imaju daleko više problema s hrkanjem nego vitke

TEL AVIV - Hrkanje, bučan i uznemirujući zvuk uzrokuju vibracije mekog tkiva koje je smešteno na zadnjoj strani grla tako da, ako osoba ima previše masnog tkiva na ili oko nepca i ždrela, povećava se verovatnoća pojave hrkanja.

Meko nepce se spušta prema jeziku koji takođe omlohavi i pada prema strani ždrela, a što je put vazduha uži, >> Pročitaj celu vest na sajtu Kurir << to se pri disanju više ubrzava strujanje vazduha i to dovodi do titranja mekog nepca i njegove resice zbog čega se čuje iritantno hrkanje.

Uži delovi gornjih disajnih puteva, posebno između zadnjeg ruba mekog nepca i njegove resice spreda i zadnjeg dela sredine ždrela kritični su za nastajanje hrkanje.

Spavanje na leđima, previše alkohola i debljina pojačavaju problem hrkanja.

Stručnjaci ukazuju da uzrok hrkanja mogu biti slabi mišići grla i jezika, začepljen nos, nakupljanje sala u i oko grla, dugo, meko nepce ili tkivo grkljana na stražnjoj strani, nepravilan položaj vilice, što je posledica napetosti mišića.

Podaci pokazuju da muškarci imaju više problema s hrkanjem nego žene, da je hrkanje glasnije ako osoba spava na leđima, da deblje osobe imaju daleko više problema s hrkanjem nego vitke, da hrkanje ne remeti samo san nego može dovesti do pojave apneje, odnosno zastoja u disanju, da oni koji hrču često imaju i povišen krvni pritisak...

Međutim, nedavno istraživanje problema apneje pokazalo je da, iako hrkanje uzrokuje prekid disanja i prekid sna osobe a povezuje se s visokim krvnim pritiskom, moždanim i srčanim udarima, povišenim rizikom od ozleda u vožnji i na radu, hrkaču zapravo čini dobro.

Izraelska studija s 600 osoba starijih od 65 godina pokazuje da je rizik od prerane smrti kod ljudi s umerenom apnejom dvostruko manja nego kod ljudi koji nemaju problema s apnejom i hrkanjem.

Osobe koje su imale teže oblike apneje imale su iste šanse da prerano umru kao i zdrava grupa njihovih vršnjaka iako se očekivalo da bi rizik trebao biti veći.

Jedno od objašnjenja upućuje da kontinuirani prekid dovoda kiseonika i krvi u organe uzrokuje pauze disanja i time na neki, još nepoznat način, jača srce i mozak.

Istraživači zaključuju da to znači da je, u slučaju srčanog ili moždanog udara, telo hrkača spremnije da prebrodi štetu.

tanjug

Nastavak na Kurir...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Kurir. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Kurir. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.