Albert Ajnštajn – jedan od najvećih naučnika 20. veka

Izvor: Studnel.com, 14.Mar.2016, 20:04   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Albert Ajnštajn – jedan od najvećih naučnika 20. veka

Njegov otac bio je Herman Ajnštajn, po zanimanju trgovac, koji se kasnije bavio elektrohemijskim poslovima, a majka mu je bila Paulina Ajnštajn. Prve znakove interesovanja za nauku pokazao je 1889. godine. U tome su mu pomogla njegova dva ujaka, koja su mu nabavljala i preporučivala knjige za čitanje iz oblasti nauke, matematike i filozofije. Učenje matematike je počeo samostalno sa dvanaest godina, uz pomoć školskih udžbenika. Srednju školu je završio u Švajcarskoj >> Pročitaj celu vest na sajtu Studnel.com << septembra 1896. godine. Već oktobra iste godine upisuje se na Savezni politehnički institut i prelazi u Cirih. Tu se Ajnštajn oženio Milevom Marić iz Novog Sada, koja je u Švajcarskoj studirala fiziku. Godine 1900. Ajnštajn je stekao diplomu Saveznog politehničkog instituta, koja mu je omogućavala da se bavi nastavnim radom.
Nakon što je jedno vreme predavao u Pragu i Cirihu, Ajnštajn se seli u Berlin, gde dovršava svoju drugu veliku teoriju – Opštu teoriju relativnosti (1916). Godine 1921. dobija Nobelovu nagradu za fiziku (ali ne za svoje čuvene teorije već za radove na polju kvantne teorije). Novčani deo ove nagrade Ajnštajn je poklonio svojoj, tada već bivšoj, supruzi Milevi. Nakon dolaska Hitlera na vlast, Ajnštajn je bio na udaru nacista, oduzeta mu je sva imovina i sve funkcije koje je imao na univerzitetu. U znak protesta Ajnštajn se odriče nemačkog državljanstva i odlazi u SAD, gde je do kraja života predavao na Institutu za viša naučna istraživanja u Prinstonu i usavršavao svoje teorije relativnosti. 
Umro je u prinstonskoj bolnici 18. aprila 1955. u 76. godini života. Njegova Uopštena teorija gravitacije ostaje tako nedovršena. Autopsijom je ustanovljeno da je njegov mozak sadržavao 73% više glijalnih ćelija od prosečnog mozga, kao i da je njegov parijetalni režanj, zadužen za matematičko mišljenje, vizuelnu spoznaju prostora i slikovito prikazivanje pokreta, za 15% veći nego kod drugih ljudi.
Izvori: znanje.org, svemir.wordpress.com.

na danasnji danalbert ajnstajnnaucnikfizicarbiografija

Nastavak na Studnel.com...






Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Studnel.com. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Studnel.com. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.