Adio Zagreb, Ljubljana i Sarajevo: Jugoslavije više neće biti na beogradskim ulicama

Izvor: B92, 27.Jul.2020, 19:07

Adio Zagreb, Ljubljana i Sarajevo: Jugoslavije više neće biti na beogradskim ulicama

Ako se ostvare najave beogradskih vlasti, ulice srpske prestonice više neće nositi nazive gradova bivših jugoslovenskih republika.

Dok brojne svetske prestonice veoma retko menjaju nazive ulica i trgova, na Balkanu je taj čin skoro pa redovna praksa od raspada bivše Jugoslavije.

Poslednja najava stiže iz Beograda - promena imena ulica koje nose nazive po "geografskim pojmovima iz republika bivše Jugoslavije".

"Red je da pokažemo poštovanje prema onima >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << koji poštuju naš grad i našu zemlju, a ne da budemo mazohisti i da imamo imena ulica koja su iz sredina gde se zatire sve što podseća na srpstvo", rekao je zamenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić za zVečernje novosti.

Međutim, imena nekih od tih ulica starija su od bivše države - mnoge ulice nazvane prema balkanskim toponimima nose to ime još od kraja 19. veka.

"Sada, posle 130 godina, ti nazivi se menjaju, što je znak zatvaranja, paranoje, samoizolacije i isključivanja iz sopstvene geografije i istorije", ocenjuje za BBC na srpskom istoričarka Dubravka Stojanović.

Istoričar iz Zagreba Tvrtko Jakovina podseća da je "Hrvatska očistila nazive ulica koji su imali veze sa balkanskim toponimima i Titovom Jugoslavijom, kojih i tako nije imala mnogo".

"Srbija sprovodi nešto slično onome što je Hrvatska već sprovela, odbacujući i odbijajući istorijske veze, što je korak koji će nas samo učiniti još udaljenijim, ali tako već dugo živimo", kaže on.

"Hrvatska demokratska zajednica je kao ključna vladajuća stranka u Hrvatskoj, po izričitoj želji (bivšeg hrvatskog predsednika Franje) Tuđmana, promenila praktično sva imena ulica koja su imala ikakve veze s Jugoslavijom ili baštinom levice", objašnjava Dragan Markovina, istoričar iz Mostara, za BBC na srpskom.

Koliko su stari nazivi pojedinih ulica u Beogradu

"Prvo zvanično imenovanje ulica u Beogradu sprovedeno je 1893. godine", objašnjava Stojanović, autorka knjige o beogradskim ulicama Kaldrma i asfalt. Evropeizacija i urbanizacija Beograda 1885-1914.

Ona dodaje da je "na samom kraju 19. veka, 80 od 200 popisanih ulica nosilo imena prema balkanskim toponimima, dok je jedino ulica Rige od Fere dobila ime po strancu".

Pre toga, ulice su nosile tradicionalna imena, prema izgledu i zanatima - Široka, Uska, Abadžijska, Kujundžijska, Kazandžijska...

Stojanović kaže da je zvaničnim imenovanjem ulica "napravljena mapa našeg mentalnog prostora", te su nazivi beogradskih "označavali granice istorijske, srednjovekovne ili pak buduće srpske države.

"U uši građana postepeno su ulazila imena krajeva i mesta koje oni nisu poznavali, ali koji su preko imena ulica postajali naši (Krajinska, Dubrovačka, , Sarajevska, Krušedolska, Fruškogorska, Prizrenska ulica)", piše Stojanović u Kaldrmi i asfaltu.

"Mogli ste to da čitate na razne načine: i kao mapu Velike Srbije, i kao ideju Jugoslavije, ali je sigurno da je imalo veliki obrazovni značaj i odražavalo širinu koju grad s velikima ambicijama kakav je bio Beograd treba da ima" ocenjuje Stojanović.

Markovina kaže da u Splitu i delu Mostara koji je je bio pod kontrolom Tuđmanove Hrvatske demokratske zajednice nijedna ulica vezana za Jugoslaviju ili leve ideje "nije zadržala ime".

U Mostaru su bez ulice ostali hrvatski pesnik i političar Vladimir Nazor, kao i daleki preteča socijalnih revolucija, vođa Hrvatsko-slovenačke bune Matija Gubec (1548-1583).

U Splitu je, dodaje, promenjeno više od 150 naziva ulica.

Markovina kaže da je za njega "od definitivnog raskida s jugoslavenskim nasleđem, puno bitnije što se, u nesvesnom priznanju poraza nacionalističkog projekta, ulice oduzimaju čitavom nizu sredina koje su od strane tih ljudi smatrani srpskima".

Šta promena naziva ulice znači za naš džep?

Prema novim propisima, promena adrese iz lične karte zbog promene naziva ulice ili kućnog broja za građane je besplatna.

Po Zakon o prebivalištu i boravištu građana, više se ne smatra da se adresa menja sve dok se bukvalno ne preselite na novu adresu.

Sve dok živite u istom stanu, nema potrebe da vadite novu saobraćajnu dozvolu ili pasoš, kao ni da podnosite zahtev za prijavu prebivališta, navodi se na sajtu MUP-a.

Međutim, u slučaju promene naziva ulice, potrebno je da MUP-u dostavite dokaz da ste vlasnik stana ili da živite na određenoj adresi, kako bi nadležni elektronski promenili podatke u bazi koja je povezana sa vašom ličnom kartom i drugim dokumentima.

Dok neki gradovi u Evropi žive u miru sa svojom prošlošću, u drugima promena naziva ulica izaziva jednako burne reakcije kao i u Srbiji.

U nekadašnjem istočnom Berlinu, decenijama nakon pada Berlinskog zida mnoge ulice i dalje nose stara imena, piše BIRN.

Međutim, kada je Madridu Trgu generala Franka 2016. godine promenjeno ime u Trg Margaret Tačer, tabla je više puta oštećena, a levi aktivisti isticali su da gradski trg ne može da nosi naziv prema ženi konzervativnog opredeljenja.

Trg do danas nosi isti naziv.

Neki od gradova koji su ulice i trgove nazvali po Beogradu su Skoplje, Podgorica, Beč, češki gradovi Prag i Ušće na Labi, Bratislava i Košice u Slovačkoj, nemački Minhen i Marsberg, italijanski Udin, belgijski Brisel i Gent, holandski gradić Ejselstajn u blizini Utrehta i ruski gradovi Sankt-Peterburg, Novokuznjeck i Dnjepropetrovsk.

U Srbiji inicijativu da ulica, plato ili trg ponesu nečije ime mogu da podnesu pojedinci, udruženja, grupa građana ili opština.

Predlog mora da sadrži kraću biografiju, ukoliko se podnosi zahtev da ulica naziv dobije po nekoj osobi, obrazloženje predloga, kao i odakle i dokle bi se ulica pod tim imenom prostirala.

Komisija potom razmatra predlog i, ako je saglasna, prosleđuje ga Ministarstvu za državnu upravu i lokalnu samoupravu.

Ako je i mišljenje ministarstva pozitivno, predlog dolazi u skupštinu grada, a konačnu odluku donose odbornici.

Neki od gradova koji su ulice i trgove nazvali po Beogradu su Skoplje, Podgorica, Beč, češki gradovi Prag i Ušće na Labi, Bratislava i Košice u Slovačkoj, nemački Minhen i Marsberg, italijanski Udin, belgijski Brisel i Gent, holandski gradić Ejselstajn u blizini Utrehta i ruski gradovi Sankt-Peterburg, Novokuznjeck i Dnjepropetrovsk.

Dok neki gradovi u Evropi žive u miru sa svojom prošlošću, u drugima promena naziva ulica izaziva jednako burne reakcije kao i u Srbiji.

U nekadašnjem istočnom Berlinu, decenijama nakon pada Berlinskog zida mnoge ulice i dalje nose svoja stara imena, piše BIRN.

Međutim, kada je Madridu Trg generala Franka 2016. godine promenio ime u Trg Margaret Tačer, tabla je više puta oštećena, a levi aktivisti isticali su da gradski trg ne može da nosi naziv prema ženi konzervativnog opredeljenja.

Trg do danas nosi isti naziv.

U Srbiji, inicijativu da ulica, plato ili trg ponesu nečije ime mogu da podnesu pojedinci, udruženja, grupa građana ili opština.

Predlog mora da sadrži kraću biografiju, ukoliko se podnosi zahtev da ulica naziv dobije po nekoj osobi, obrazloženje predloga, kao i odakle i dokle bi se ulica pod tim imenom prostirala.

Komisija potom razmatra predlog i, ako je saglasna, prosleđuje ga Ministarstvu za državnu upravu i lokalnu samoupravu.

Ako je i mišljenje ministarstva pozitivno, predlog dolazi u skupštinu grada, a konačnu odluku donose odbornici.

Prema novim propisima, promena adrese iz lične karte zbog promene naziva ulice ili kućnog broja za građane je besplatna.

Po Zakon o prebivalištu i boravištu građana, više se ne smatra da se adresa menja sve dok se bukvalno ne preselite na novu adresu.

Sve dok živite u istom stanu, nema potrebe da vadite novu saobraćajnu dozvolu ili pasoš, kao ni da podnosite zahtev za prijavu prebivališta, navodi se na sajtu MUP-a.

Međutim, u slučaju promene naziva ulice, potrebno je da MUP-u dostavite dokaz da ste vlasnik stana ili da živite na određenoj adresi, kako bi nadležni elektronski promenili podatke u bazi koja je povezana sa vašom ličnom kartom i drugim dokumentima.

Mišljenja su podeljena.

Pojedini korisnici Tvitera, baš kao i Stojanović, preimenovanje vide kao skretanje pažnje sa aktuelnih problema.

"Promena naziva ulica je dimna zavesa za gradnju u sred Košutnjaka, za bahate kupovine rejndž rovera, zidanja po Fruškoj gori...", smatra korisnik @bircuz.

Bivši ministar kulture Ivan Tasovac podsetio je da je od 2000. godine više od 9.000 ulica promenilo nazive, čime je izazvao oprečne reakcije.

"Nemojte, Ivane, unapred da pravdate neopravdive nasilničke poteze, stvarno. Ovoga puta, kao i mnogo puta do sada, promene nemaju smisla. Uopšte", napisao je @baneraicevic.

"Zašto nemaju smisla? Šta će u Kotežu Hrvatska ulica", ističe @joe__bgd.

Neki su bili izričito protiv:

Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Izvor: BBC News na srpskom

Nastavak na B92...






Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta B92. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta B92. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.