
Izvor: SrbijaDanas.com, 21.Jun.2021, 21:57
ARHEOLOZI DOŠLI DO FRAPANTNOG OTKRIĆA: Na grobljima od Transilvanije do južne Engleske upražnjavao se BIZARAN običaj!
Ipak, dosta toga još uvek je pod velom misterije
Misteriozna praksa otvaranja grobova kako bi se uklonili simbolični predmeti – mačevi iz muških grobova i broševi iz ženskih – širila se Evropom u 6. veku, ali je zamrla u 8. Motivi ove prakse i dalje su nepoznati.
Arheolozi pokušavaju da reše zagonetku zašto su ljudi Mračnog doba, od Rumunije do anglosaksonske Engleske, često iznova otvarali grobove svojih mrtvih i uklanjali određene predmete.
>> Pročitaj celu vest na sajtu SrbijaDanas.com <<
- Praksa ponovnog otvaranja i preturanja po grobovima ubrzo nakon sahrane, koja se tradicionalno opisuje kao "pljačka", dokumentovana je na grobljima od Transilvanije do južne Engleske - otkrio je tim švedskih, austrijskih, holandskih i nemačkih naučnika, u radu objavljenom u časopisu "Antikviti".
Misterija zašto su uklonjeni samo određeni zagrobni predmeti – ne čak ni oni najvredniji – kao deo prakse koja je očigledno uobičajena za razne ranosrednjovekovne kulture od 6. do 8. veka nove ere, proučavana je na lokalitetima u pet regiona širom Evrope.
Pažljivo su birali imovinu koju su vadili, uzimajući broševe od žena i mačeve od muškaraca, ali su iza sebe ostavili mnoštvo dragocenosti, čak i predmete od plemenitih metala, uključujući ogrlice od zlata ili srebra“, rekla je vodeća autorka studije Alison Klevnas sa Univerziteta u Stokholmu.
Tim je zaključio da su uklonjeni predmeti, posebno mačevi, bili u lošem stanju u trenutku iskopavanja i verovatno su već dotad bili beskorisni.
- Istraživanje pokazuje da su grobovi najčešće otvarani u prvoj generaciji otkad su zakopani, nekad i pre - napisali su autori.
- Najčešći vremenski okvir za ponovno otvaranje bio je nakon propadanja mekog tkiva, ali pre nego što se bilo koja drvena posuda slomi ili napuni sedimentom. S obzirom na to da je potrebno samo nekoliko godina da se sahranjeno ljudsko telo raspadne, ti grobovi su otvoreni vrlo brzo nakon sahrane - istakla je Klevnasova.
Arheolozi veruju da se motivacija za očigledno uobičajenu praksu razlikovala od mesta do mesta.
- Ponovno otvaranje grobova postalo je deo "obračuna" sa posmrtnim ostacima na širokom geografskom području, ali motivaciju su verovatno pokretali lokalni problemi, kao i različita shvatanja smrti i posmrtnih obreda - navodi list.
Ali određeni izbor predmeta koji su vađeni verovatno je imao dubok značaj za ljude tog vremena.
- Mačevi i broševi su neki od najsimboličnijih predmeta u grobovima - rekla je Klevnasova za portal "Lajv sajens".
- Oni su dati na poklon i davani u nasledstvo. To su predmeti koji se koriste za povezivanje ljudi, povezivanje generacija. Oni nose priče i sećanja. Dakle, verovatno su vađeni iz ovih razloga.
Koautorka Astrid Noterman rekla je da je ta praksa počela da se širi širom Evropom u 6. veku, dostigavši vrhunac u 7. veku i opadajući pre početka 8. veka. Ovaj vremenski period obuhvata epohe poznate kao period migracija, nakon propadanja Rimskog carstva, i doba franačke dinastije Merovinga, koje je prethodilo Vikinškom dobu.
Nastavak na SrbijaDanas.com...