17. EKONOMSKI SAMIT Srbija je privukla 1,2 milijardi direktnih stranih investicija - više nego sve zemlje Zapadnog Balkana zajedno

Izvor: Blic, 23.Okt.2017, 11:54   (ažurirano 02.Apr.2020.)

17. EKONOMSKI SAMIT "Srbija je privukla 1,2 milijardi direktnih stranih investicija - više nego sve zemlje Zapadnog Balkana zajedno"

Srbija je u prvih sedam meseci ove godine privukla 1,2 milijardi evra direktnih stranih investicija, što je više nego sve zemlje Zapadnog Balkana zajedno, izjavio je danas državni sekretar u Ministarstvu privrede Milun Trivunac, na uvodnom sastanku 17. Ekonomskog samita Srbije.

Samit je počeo sastankom na temu "Povećanje konkurentnosti srpske ekonomije", koji su otvorili Trivunac i Čad Evans, potpredsednik američkog Saveta za konkurentnost. Samit, pod nazivom "Mapa puta ka >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << unapređenju konkurentnosti", zvanično otvara premijerka Ana Brnabić.

Trivunac je istakao da se strukturne promene u privredi odvijaju kroz privlačenje direktnih stranih investicija i dodao da je Ministarstvo privrede uradilo analizu efekata podsticanja stranih investicija u preradjivačku industriju na izvoz i BDP za period 2006-2015.

- Državu je jedno radno mesto koštalo prosečno 2.680 evra, a zaposleno je 20 odsto više radnika, udvostručen je neto izvoz, a doprinos tih preduzeća privrednom rastu je pet puta veći - rekao je on dodajući da su preduzeća koja koriste podsticaje države povećala učešće u ukupnom BDP za 0,23 odsto u 2007. na 1,08 odsto u 2015.

Prema njegovim rečima, prednosti dirketnih stranih investicija nisu automatske i zavise od karakteristika domaće privrede i konkurentnosti domaćih firmi.

- Ministarstvo nastoji da podsticaje uskladi sa konceptom pametne specijalizacije kako bi dirketne strane investicije bile ciljane i usmeravane u nove tehnologije - rekao je on.

Trivunac je kazao da se srpska privreda nalazi na dobrom putu.

- Svi relevantni makroekonomski pokazatelji pokazuju da je srpska privreda na dobrom putu. Ključni indikatori i svi ostali relevantni medjunarodni faktori, kao što su MMF i Svetska banka mogu podržati moju izjavu - naglasio je Trivunac.

On je podsetio da je prošle godine Srbija uspela da dostigne privredni rast u visini od 2,8 odsto, a da će ove godine očekivana stopa rasta biti nešto manja izmedju 2,6 i 3 odsto, ali i da se iduće godine očekuje da bude 3,5 odsto.

Ukazao je i da je u poslednje tri godine značajno smanjenja stopa nezaposlenosti sa 26 na 11,8 odsto, te dodaje da nije planirano da se stane, već nastavi sa tim trendom. Govoreći o situaciji sa javnim finansijama rekao je da je u poslednjih sedam meseci zaustavljen budžetski deficit i ostvaren suficit u državnom budžetu.

Govoreći o javnim preduzećima rekao je da su posle dugogodišnje serije negativnih rezultata 2016.već drugu godinu za redom ostvarili pozitivan neto rezultat, koji je za 61 odsto veći nego prethodne godine.

Kada je reč o privrednim društvima u stečaju Trivunac navodi da je njihov negativni negativan rezultat na kraju 2016.prepolovljen u odnosu na prethodnu godinu i iznosi 50,8 miliona dinara.

U narednom periodu će, kako je najavio, u fokusu Ministarstva privrede biti mere za povećanje konkurentnosti, kako bi privredni rast bio veći.

U tom cilju je izdvojio šest ključnih mera – privlačenje strateških investicija za veći rast privrede, povećanje izvoza, brži rast start-ap kompanija i veći doprinos brzorastućih maih i srendjih preduzeća, regionalnu specijalizaciju preradjivacke industrije, rešavanje probelma velikih gubitaša, i kreiranje nove industrijske politike.

Trivunac je dodao i da Ministarstvo privrede u saradnji sa Svetskom bankom radi na donošenju nove industrijske politike do 2030. godine, gde će biti definisane mere i mehanizmi, a kojima je u fokusu "tehnološki priključak za EU", razvoj inovacija, primena koncepta Industrija 4.0, i pametna specijalizacija preradjivačke inustrije Srbija kao motoru privrednog razvoja.

Evans: Inovacije su ključni pokretač promena

Inovacije mogu biti glavni pokretač promena i unapređenja konkurentnosti privrede Srbije, budući da je smo usred revolucije po pitanju nauke i tehnologije, izjavio je danas potpredsednik američkog Saveta za konkurentnost Čad Evans.

- Srbija može biti globalno prisutna u lancu tržišta i može biti napredna hajtek tehnologija vezano za znanje i sve što se dešava, a što će promeniti glavne ekonomske sektore u ovoj zemlji. Dakle inovacija zaista može biti ona glavna stvar koja će uticati na promene u Srbiji - poručio je Evans na radnom doručku uoči zvaničnog otvaranja 17. Ekonomskog samita Srbije.

Srbija je prošla kroz vrlo izazovan ekonomski period u protekle dve decenije, napravivši veliki pomak napred, konstatovao je on, i naglasio "nastavite dalje u pravcu u kom se krećete".

Evans je u tom kontekstu predočio da moramo da obratimo pažnju na hitnost u tom kretanju, jer se svet jako brzo menja usled digitalizacije, robotike, nanotehnologije, biotehnologije, tako da su radna mesta i roba dostupni svuda putem digitalizacije i digitalne mreže.

- Danas vreme ne ide u prilog nikome, jer se svi bore za tržište i investicije", izjavio je Evans, dodajući da se tehnologija previše brzo menja i razvija o čemu svedoči podatak da je životni ciklus proizvoda smanjen za jednu četvrtinu od 1997. godine - naveo Evans.

Srbiji su, kako je naglasio, neophodne inovacije, veća izdvajanja za tehnička istraživanja, pružanje raznih podsticaja istraživačkim timovima na Univerzitetima, razvoj ljudskih talenata, povećanje kapitala, investicija, smanjenje poreza i povezivanje tržišta.

Čadež: Najveći izazov je odliv stručnjaka

Predsednik Privredne komore Srbije Marko Čadež je u uvodnom izlaganju ukazao da se Srbija po pitanju podizanja konkurentnosti suočava sa velikim izazovim, od kojih je najveći odliv stručne radne snage.

Čadež je na samitu "Mapa puta ka unapredjenju konkurentnosti", rekao da, kada obilazi razne delove Srbije uvek čuje za isti problem – nedostatak radne snage.

„Svi oni imaju isti problem, a to je što mnogi ljudi napuštaju zemlju i odlaze da rade na drugim tržištima", rekao je Čadež.

Istakao je da uzrok tome nije samo stanje srpske ekonomije, već potreba za radnom snagom u Nemačkoj i Austriji, a sada i u Slovačkoj, Češkoj i Rumuniji, koje su, kako je rekao, promenile zakonodavstvo i olakšale migraciju radne snage.

Prema Čadežu, migracija stručnjaka i radne snage je realnost, ali je istakao da Srbija sa tim mora da se izbori.

Čadež kaže da postoje različiti mehanizmi za zadržavanje kadrova i dodaje da je jedno od rešenja promena promeni obrazovnog sistema, pre svega uvodjenju dualnog sistema obrazovanja.

Govoreći o investicijama Čadež je rekao Srbija ulaže dosta novca u podizanje konkurentnosti i obuku kadrova za rad na visokotehnološkim mašinama.

Srbija, kaže, ima izgrađene instrumente za privlačenje investitora, koji daju rezultate jer, kako je objsnio, čak 50 odsto investicija koje dolaze na Zapadni Balkan dolaze u Srbiju.

Ipak, smatra, to nije dovoljno i treba se još više truditi kako bi u Srbiju došlo više visoko tehnološki sofisticirane kompanije.

Kao problem vidi infrastrukturu, koja je neophodna da bi se robe brže i jeftinije prevozile sa jedne na drugu tačku.

„Kompanije ovde imaju mnogo veće troškove logistike nego u EU samo zbog infrastrukture. Moramo da se pozabavimo tim pitanjem kako da prevazidjemo taj jaz. Neophodno je da se poveže region Zapadni Balkan kao celina, kao region, sa EU, a ne pojedinačno“, smatra Čadež.

Već sada, istakao je, postoje napori da se to ostavri i time smanje prepreke za transport proizvoda, čime se podiže konkurentnost.

Nastavak na Blic...






Povezane vesti

Trivunac: Direktne strane investicije 1,2 milijarde evra

Izvor: N1 televizija, 23.Okt.2017

Državni sekretar u Ministarstvu privrede Milun Trivunac izjavio je da je srpska privreda na dobrom putu i da su direktne strane investicije u prvih sedam meseci ove godine bile 1,2 milijarde evra, što je više nego u svim ostalim zemljama zapadnog Balkana zajedno...Trivunac je na Srpskom ekonomskom...

Nastavak na N1 televizija...

Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.