Izvor: B92, 17.Maj.2022, 20:38
16,9%, 15%, 12%... Hrvatski mediji objavili rezultate: Srba sve manje?
Državni zavod za statistiku trebao bi da objavi rezultate popisa stanovništva koji se odnose na nacionalnu i versku strukturu stanovništva Hrvatske.
Pored broja stanovnika, ovo su i najzanimljiviji podaci iz Popisa jer udeo pripadnika nacionalne manjine zavisi od nekog njenog posebnog prava, a nepoznato je i da je Katolička crkva u Hrvatskoj osetljiva na takve trend je zabeležen u mnogim drugim evropskim zemljama.
U Nemačkoj je, prema nedavno objavljenim podacima, >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << udeo hrišćana pao ispod 50 odsto.
Demograf dr sc. Stjepan Šterc sa Fakulteta hrvatskih studija kaže da će rezultati popisa verovatno pokazati pad udela pripadnika srpske manjine na manje od 4 odsto sa 4,36 odsto 2011. godine, kao i dalji pad broja pripadnika srpske manjine. Rimokatolici.cifre od 80 posto, dok će istovremeno udeo ateista u Hrvatskoj porasti na 5 odsto. Time će se, očigledno, samo nastaviti dosadašnji trendovi, jer je udeo katolika 2001. bio skoro 88 odsto, a 2011. 86,3 odsto. Kako je opao udeo katolika, tako je opao i udeo ateista, sa 2,2 odsto 2001. na 3,8 odsto 2011. godine.
Šterčeve prognoze su se do sada pokazale tačnima, jer je pre godinu i više rekao da Hrvatska nema više od četiri miliona stanovnika - prvi javno objavljeni podaci sa prošlojesenjeg popisa pokazali su da je broj stanovnika pao na 3,88 miliona. Prema Šterčevom mišljenju, nova nacionalna i verska slika Hrvatske, koja će se znati uskoro kada DZS objavi zvanične podatke, neće pokazati dramatične promene u odnosu na pre deset godina.
"Zakonito je smanjiti manjinsko stanovništvo na području kada nema velike imigracije. Do sada je udio manjinskog stanovništva u Hrvatskoj uvek opadao. To se delom odnosi i na migracije, ali i na uključivanje manjina u hrvatsko društvo. To nije klasična asimilacija, već funkcionalna inkluzija. Kod nas se nije razvilo odvajanje nacionalnog od etničkog. U skandinavskim zemljama nacionalnost je samo jedna i ne određuje se po nacionalnosti, već po pripadnosti prostoru i državi. Imamo nacionalne manjine i to je relikt bivše države. Na javnoj sceni se uvek vraćamo u prošlost, koja definiše deo krivice koji se prenosi na sadašnjost, iako je sadašnjost opterećena nizom drugih problema. Za to se često koristi manjinsko stanovništvo", kaže Šterc.
Govoreći o verskoj pripadnosti, ističe da je Nemačka specifična po tome što je pripadnost nekoj verskoj grupi vezana za plaćanje poreza toj verskoj zajednici, zbog čega opada broj registrovanih vernika. U Hrvatskoj, dodaje, ovaj pad nije drastičan, već je posledica evropskih i svetskih trendova među mlađim generacijama.
U Hrvatskoj je, naglašava Šterc, vidljiva korelacija između broja Srba i pravoslavnih vernika. Taj broj je jednak. Ispostavlja se, zaključuje, da se etnički identitet izražava i kroz versku pripadnost, jer manjinsko stanovništvo, iako se prilagođava sredini u kojoj živi, na različite načine pokušava da održi svoj identitet, a jedan od njih je i vera.
U Hrvatskoj je 1921. godine živelo 16,9 odsto Srba, 1961. 15 odsto, a 1991. 12,2 odsto, što je tri puta više nego danas. Nakon operacije Oluja 1995. godine, veliki broj Srba napustio je Hrvatsku i većina se nije vratila.
Dr. sc. Stevo Đurašković, docent na Fakultetu političkih nauka u Zagrebu, ističe da je pad udela Srba u Hrvatskoj isti kao i pad svih ostalih manjina. Ljudi idu trbuhom za kruhom. Prema njegovim rečima, pojedini demografi će izvući tendenciozne zaključke da ljudi odlaze iz Hrvatske jer imamo dovoljno Hrvata.
"Neka dignu nos i vide šta se dešava u Poljskoj, koja je zaustavila loše demografske trendove jer vodi ozbiljnu ekonomsku politiku. Ne živi se od same Hrvatske. Nije dovoljno samo mahati zastavama već i imati nešto u glavi o društvu i ekonomiji. U skandinavskim zemljama natalitet je prilično visok. A što se tiče asimilacije nacionalnih manjina, to je uvek bilo tako. Zbog toga se i broj Srba u SR Hrvatskoj smanjio u vreme Jugoslavije. Ovo je normalno u društvu. Ko tvrdi suprotno, bavi se etno-preduzetništvom. Kao što se neki vojvođanski Hrvati registruju kao Srbi ako se ožene ili ožene Srpkinjom i odu da živi u Beogradu, tako Srbin iz zagrebačkog Gračaca postaje Hrvat. Baš kao što se Hrvat u drugoj generaciji rođen u toj zemlji u Nemačkoj oseća Nemcem. To znači da je potpuno integrisan u društvo u kojem živi. Asimilaciju doživljavam kao normalnu, prirodnu stvar", kaže dr Stevo Đurašković.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.
