Izvor: BKTV News, 16.Apr.2017, 07:11 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Pet činjenica za današnji dan, 16. april
Redakcija BKTVNews za vas je izdvojila najzanimljivije činjenice i događaje koji obeležavaju današnji dan.
1. Danas je Uskrs
Danas je Uskrs, najveći hrišćanski praznik. Njime se obeležava događaj koji je sama suština Hrišćanstva. Ustanovljen je u spomen na vaskrsenje Isusa Hrista, o čemu svedoče Jevanđelja. Uskrs uvek pada >> Pročitaj celu vest na sajtu BKTV News << u prvu nedelju posle punog meseca iza prolećne ravnodnevnice i zato se ne praznuje istog datuma. Može pasti od 22. marta do 25. aprila prema julijanskom (od 4. aprila do 8. maja prema gregorijanskom kalendaru). Prethodi mu Veliki post od sedam sedmica. Kod Srba, uobičajeno je da se ovaj praznik čestita sa "Hristos vaskrse" a odgovara se sa "Vaistinu vaskrse".
2. Krunisan Stefan Dušan
Godine 346 Stefan Dušan krunisao se u Skoplju, na Uskrs, za "cara Srba i Grka". Istovremeno je proglašena srpska patrijaršija (Arhiepiskopija uzdignuta na rang Patrijaršije) s prvim srpskim patrijarhom Joanikijem. Bio je to period najvećeg ekonomskog, vojnog, političkog i kulturnog uspona srpske feudalne države. Bila je teritorijalno veća nego ikad: sem zemalja ranije srpske kraljevine, obuhvatala je Epir, Tesaliju, Akarnaniju, Etoliju i svu Makedoniju do Hristopolja (sadašnja Kavala), izuzev Soluna, kao i celu današnju Albaniju. Dušan je pokušao da uspostavi zakonitost kao princip: prema Dušanovom zakoniku, usvojenom 1349. i dopunjenom 1354. zakon je jači i od suprotne volje vladara. Prerana smrt 1355. sprečila ga je da stvori državu koja bi zamenila Vizantijsko carstvo, na čije se tradicije - političke i pravne on oslanjao.
3. Preminuo čuveni španski slikar
Na današnji dan 1828. godine preminuo je španski slikar Francisko Hose de Goja i Lusientes, umetnik nemirnog i pustolovnog duha. Postao je 1786. dvorski slikar i naslikao je niz portreta - među najboljima u tom žanru - članova kraljevske porodice, dvorskih uglednika i poznatih ličnosti. U kompozicijama iz istorije i savremenog života ispoljio je sklonost sarkazmu i kritici. Opsednut tragikom okupirane Španije stvorio je potresne slike-dokumenta: "Drugi maj 1808", "Treći maj 1808. - streljanje u Madridu", a u poznim godinama fantazmagorične prizore: "Saturn", "Prometej", "Ples veštica" i velike cikluse u bakropisu i litografiji. Pri kraju života, već oslepeo, morao je da emigrira u Francusku, gde je umro. Glavna dela: "Odevena Maja", "Gola Maja", "Porodica Karlosa IV", "Marija-Lujza", "Slikar Fransisko Baje", grafički ciklusi "Kapričosi", "Užasi rata", "Poslovice", "Tauromahija".
4. Napoleon objavio rat meksičkom predsedniku
Godine 1862. francuski car Napoleon III objavio je rat meksičkom predsedniku Benitu Huaresu, ali se ratna avantura nije isplatila. Francuska intervencionistička vojska postavila je za cara Meksika austrijskog nadvojvodu Maksimilijana Habzburškog, što je izazvalo krvav građanski rat. Posle povlačenja francuskih trupa 1867.car-uzurpator je streljan, a Huares je opet izabran za predsednika.
5. Rođen Čarli Čaplin
Godine 1889. rođen je britansko američki filmski glumac, scenarista, režiser i producent Čarli Čaplin, jedan od pionira kinematografije i vodećih umetnika u istoriji filma. U SAD je dospeo 1910. i počeo je u filmskim burleskama Maka Seneta, ali se brzo osamostalio i stekao svetsku slavu originalnim likom sentimentalnog klovna-skitnice. Njegov izvorni humanizam, izgrađen u vreme teške mladosti - izražen je likom dobroćudne skitnice Čarlija. Bio je opredeljeni komunista pa ga je godinama držao pod prismotrom šef FBI Edgar Huver, a u vreme antikomunističke histerije u SAD postao je žrtva američkog republikanskog senatora Džozefa Makartija, otuda je 1952. emigrirao u Švajcarsku, u kojoj je i umro. Snimio je 75 kratkih i dugometražnih filmova, a 1972. dodeljen mu je Oskar za životno delo. Filmovi: "Idila u polju", "Pasji život", "Mirna ulica", "Hodočasnik", "Dečak", "Potera zazlatom", "Cirkus", "Svetlosti velegrada", "Moderna vremena", "Veliki diktator", "Gospodin Verdu", "Jedan kralj u Njujorku", "Svetlosti pozornice", "Grofica iz Hongkonga".
