Izvor: Kurir, 09.Feb.2012, 13:10 (ažurirano 02.Apr.2020.)
HRVATSKA UKIDA TRI NERADNA PRAZNIKA
ZAGREB - Hrvatska vlada ozbiljno razmišlja o ukidanju dva državna i jednog verskog praznika kao neradnih, kako bi se smanjili troškovi poslodavaca i povećali prihodi države.
ZAGREB - Hrvatska vlada ozbiljno razmišlja o ukidanju dva državna i jednog verskog praznika kao neradnih, kako bi se smanjili troškovi poslodavaca i povećali prihodi države.
Reč je o Danu antifašističke borbe koji se obeležava 22. juna, Danu državnosti 25. juna i Tijelovu, >> Pročitaj celu vest na sajtu Kurir << pokretnom prazniku koji pada u četvrtak, 50 dana nakon katoličkog Uskrsa.
Kako piše Novi list, ministri su se na jučeranjoj sednici vladinog užeg kabineta zalagali da Dan antifašističke, Dan državnosti i Tijelovo više ne budu neradni dani.
Iako konačna odluka još nije doneta, visoki izvor u vladi je za Novi list potvrdio da bi država ovim potezom mogla napraviti značajne uštede. U slučaju da predlog bude prihvaćen, Dan antifašističke borbe i Dan državnosti dobili bi status spomen-dana.
U vladi su svesni da bi najava ukidanja ova tri praznika, koja mnogima dobro dođu za spajanje s vikendom i slobodnim danima kako bi dobili mali godišnji odmor, mogla u javnosti izazvati burne rasprave, kako sinadikalne, tako i ideološke.
Najviše bi polemika moglo podstaknuti pretvaranje Dana državnosti u spomen-dan. Taj je datum izabran za praznik jer je 25. juna 1991. godine na osnovu rezultata prethodnog referenduma, Sabor doneo ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti Hrvatske, ali za to nisu glasali poslanici Socijaldemokratske partije koji su izišli iz dvorane. Poslodavci su procenili kako svaki neradni dan za hrvatsku privredu znači gubitak od oko 1,1 milijardu kuna (145,3 miliona evra).
S druge strane, u vladi postoje ideje da se novogodišnji praznik produži i na 2. januar, što su početkom godine zatražili i turistički radnici, po uzoru na Sloveniju i Srbiju.
Hrvatska trenutno ima 14 dana državnih i verskih praznika kao neradnih dana, Rekorder među članicama EU je Slovenija s 15 neradnih dana. S druge strane, najveći radnici su Britanci koji, ne računajući godišnje odmore i vikende, imaju tek osam neradnih dana, piše list.
