Ovčarsko – Kablarska klisura

Izvor: BeautifulSerbia.info, 10.Apr.2011, 01:49   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Ovčarsko – Kablarska klisura

Ovčarsko – kablarska klisura je najživopisnija klisura Srbije. Usečena između planinskih masiva Ovčara i Kablara, širine od 50-100 m a dužine oko 20 km, spaja čačansku sa Požeškom kotlinom. Od Čačka je udaljena samo 8 km. Odlikuju je visoke i strme krečnjačke stene u kojima se vide otvori nekolicine pećina, uklještenim meandrima koje pravi Zapadna Morava i jedinstvenom florom i faunom. Najviši vrh Ovčara, nalazi se 710 m iznad reke, to je ujedno i najveća dubina klisure u Srbiji.
Vlada Republike Srbije je uredbom Ovčarsko – kablarsku klisuru zaštitila kao predeo izuzetnih odlika i prirodno dobro od izuzetnog zanačaja i svrstana je u ‘’I kategoriju’’, a za upravljača je određena Turistička organizacija Čačka. To je predeo izvanredne pejzažne raznolikosti, atraktivnosti, jedinstvena i značajna kulturno – istorijska celina sa brojnim manastirima, memorijalnim i sakralnim objektima i obeležjima, značajan kao primer geoloških, geomorfoloških procesa i pojava.
Na području Ovčarsko – kablarske klisure termo – mineralni izvori, reke i jezera imaju veliki značaj kao hidrografski objekti. U erozivnom proširenju, lekoviti mineralni izvori Ovčar Banje potiču iz dubinskih tektonskih razloma. Minerlna voda Ovčar Banje ima temperaturu od 35-38ºC, po sastavu je jodna i slabo sumporovita. Ima velik spektar delovanja i preporučuje se za lečenje reumatizma, sportskih povreda, kožnih bolesti, povreda mišićnog tkiva i dr. Treba napomenti da se Ovčar Banja nalazi na 18 km zapadno od Čačka, u ‘’srcu’’ Ovčarsko – Kablarske klisure, u oazi zelenila, mira i tišine. Na ovom poodručju nalazi se i Banja Gornja Trepča tj. Atomska banja, nadaleko poznata po lekovitoj termomineralnoj vodi vulkanskog porekla, koja uspešno leči mnoge reumatske, neurološke, psihijatrijske bolesti, a podstiče i regeneraciju nervnih tkiva.

View Larger Map
Zapadna Morava nastaje spajanjem Golijske Moravice i Ćetinje u požeškoj kotlini. Duga je 210 km, njena dubina zavisi od vodostaja i kreće se u blizini grada od 0,4-2 m, dok u virovima nizvodno od klisure dostiže dubinu od 6m. Po izlasku iz klisure Zapadna Morava postaje ravničarska reka, sa virovima i lepim peskovito – šljunkovitim obalama tako da je tokom leta pravi raj za kupače i ribolovce. U avgustu se u blizini Ovčar Banje organizuje plivački maraton a atraktivno je i splavarenje.
Kamenica je leva pritoka Zapadne Morave, uliva se u nju na 500 m nizvodno od jezera Međuvršje. Voda joj je bistra i čista, pogodna za kupanje i ribarenje.
Jezero Međuvršje najveće je jezero na Zapadnoj Moravi, nastalo je pregrađivanjem brane visoke 32 m, na izlazu iz klisure. Za vreme visokog vodostaja dostiže dužinu od 11 km a dubinu od 23 m. Na desnoj obali postoji ribolovačka staza na kojoj se održavaju takmičenja ribolovaca. Turisti se mogu odmoriti i uživati u nekim od restoran-splavova duž obale ili mogu izabrati prijatu i ugodnu plovidbu čamcem po jezeru. Ovčarsko – kablarsko jezero je nastalo podizanjem brane visoke 12 m, smešteno je nizvodno od železničkog mosta u Ovčar Banji. Voda iz jezera se tunelom odvodi do hidrocentrale ‘’Ovčar Banja’’. Elektrana je pod zemljom, puštena je u pogon 1954.g. Zbog velikog zasipanja nasipom, zapremina jezera se smanjuje i ono gubi prvobitan značaj, i postaje manje značajno za proizvodnju energije. Jezero Parmenac je izgrađeno na Zapadoj Moravi u blizini sela Parmenac. Glavna namena mu je bila navodnjavanje plodnih obradivih površina, ali svoju pravu funkciju gubi zbog velikog zasipanja nasipom. Obala mu je prilično uređena, tako da su sportski ribolovci često posećuju.
Na području Ovčarsko – kablarske klisure nalazi se 361 vrsta iz 73 familije koje čine kopnenu floru, koje zajedno sa florom reke i jezera čine oko 600 biljnih vrsta, što ovo područje čini neiscrpnim izvorom za proučavanje. Zaštićeno područje klisure bogato je faunom, registrovano je 137 vrsta ptica, 19 vrsta sisara, 8 vrsta gmizavaca i 18 vrsta riba iz 6 familija. Zbog velikog broja vrsta ptica, ovo područje se nalazi na listi važnih područja ptica u Evropi (IBA u Evropi, Puzovac i Grubač 2000).
Područje Ovčarsko – Kablarske klisure je značajna kulturno – istorijska celina sa brojnim manastirima i crkavama. Manastir Blagoveštenje nalazi se na blagoj uzvišici iznad naselja Ovčar banje. Ne zna se kad je tačno podignut i ko su bili ktitori. Izgrađen je u raškom stilu i svojom arhitekturom je posle manastira Sv. Trojice, najlepši na ovom području. Crkva Svetog Save – Savinje je mala crkva pod stenom, podignuta 1938.g. Do nje se stiže strmom pešačkom stazom koja vodi od železničke stanice. Podno najstrmijih litica Kablara, u kamenom udubljenju, izvire voda, nazvana Savinom, veruje se da leči vid i glavobolju. Tu su i manstiri Ilinje, Jovanje, Nikolje, Preobraženje, Sretenje, Sv. Trojice, Uspenje, Vavedenje, Vaznesenje, Ježevica, Stenik i Vujan. Pećina Kađenica, nalazi se na desnoj obali Zapadne Morave, oko kilometar uzvodno od Ovčar Banje. Prilaz pećini je uređen, a glavna dvorana sa naznakama pečinskog nakita je i sakralno – spomenički prostor. Tu se nalaze dva kamena sarkofaga i Hristovo raspeće koji obeležavaju nemio događaj iz vremana Hadži Prodanove bune iz 1814.g. U pećinu se u tim teškim vremenima sakrila grupa ljudi iz okolnih sela, Turci su to saznali i na ulaz su poređali granje i slamu i zapalili. Svi ljudi koji su bili unutra su se ugučili ’’kadom’’ tj. dimom i otada ova pećina nosi naziv Kađenica.


Fotografije: Slađana Maksimović
Tekst: Slavica Blagojević
Postavi na Fejs
Tweet
Povezani tekstoviČačak, dobri duh ŠumadijeLepotica Tara u oktobruŠumadija, srce SrbijeZlatibor, TornikEtno selo DrvengradKamena goraDrvengradPešačenje zapadnim delom Srbije...Banjska stena, planina TaraZlatibor, odmor među zlatnim borovima

Nastavak na BeautifulSerbia.info...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta BeautifulSerbia.info. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta BeautifulSerbia.info. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.