Izvor: B92, 07.Apr.2010, 07:25 (ažurirano 02.Apr.2020.)
CG: Jeftino nije i najbolje
Kampanja "Ljetovanje u Crnoj Gori za 99 eura" u startu izaziva niz nedoumica, a stavljanje Crne Gore u kontekst jeftine turističke destinacije nije baš najbolje riješenje, izjavila je za Vijesti Silvana Đurašević
Iako u periodu krize turistička tražnja pokazuje veliku elastičnost cijena, neophodno je održati kontinuitet u kreiranju percepcije Crne Gore kao destinacije sa raznovrsnom turističkom ponudom – kazala je za „Vijesti" doc. dr Silvana Đurašević.
>> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << />
Ona je rekla da su različiti turistički proizvodi upućeni različitim segmentima potrošača koji imaju drugačije potrebe i spremnost da ih plate, te da je suština ponuditi gostu cijenu koja odgovara vrijednosti turističke usluge, iznenaditi ga nekim dodatnim sadržajem za isti novac, a ne linearno snižavati cijene.
- Informacije u domaćim i reakcije u medijima u okruženju o pokretanju regionalne kampanje „Ljetovanje u Crnoj Gori za 99 eura" u startu su izazvale niz nedoumica. Neki su se uplašili linearnog snižavanja cijena, drugi su u tome prepoznali marketinški trik, a nekima je bio nejasan promotivni koncept. Marketinšku akciju CTU-a, NTO i Ministarstva turizma, shvatam kao afirmaciju prodajnog koncepta koji ima za cilj promociju jeftinijeg privatnog smještaja koji je oduvijek postojao, ali nije promovisan kao dio prodajnog paketa turističkih agencija iz Crne Gore, što je primjereno ponuditi u vremenu krize kao adut za privlačenje gostiju iz regiona među kojima će biti značajan broj onih sa nižim primanjima – rekla je Đurašević.
U ponuđenom konceptu prepoznaje se niz vrijednosti od kojih je jedna, prema riječima Đurašević, ta što se turističkim agencijama vraća njihova izvorna funkcija - informisanje i servisiranje gostiju na destinaciji, ali i prodaja smještajnih kapaciteta, ovoga puta u privatnom smještaju.
- Ovo je važno sa aspekta zaživljavanja tog posrednika koji bi u narednom periodu, morao da se informatički opremi i postane pravi prodajni kanal, da se međusobno udruže, ojačaju i uđu u tržišnu utakmicu. Moguće je i da će akcija uvesti u redovne tokove i dio sivog tržišta. Vezivanje mogućnost korišćenja prevoza, željezničkog i autobuskog, restoranskih usluga po nižim cijenama, za sve one koji budu nosioci autorizovanog vaučera, takođe je dobar poslovni potez. Pristup je zanimljiv i sa aspekta jačanja partnerstva na destinaciji, a posebno javno-privatnog, značajnog u periodu konsolidacije crnogorskog turizma – ocijenila je Đurašević.
Ona je rekla da vrijeme, način plasiranja marketinške poruke i korištena sredstava, značajno utiču na percepciju te iste poruke od strane onih kojima je namijenjena.
- Stavljanje Crne Gore u kontekst jeftine turističke destinacije nije baš najbolje riješenje. Stoga i reagovanje susjedne Hrvatske, pored toga što je iskorišteno za promociju sopstvenog turizma, riječima da „hrvatski turizam ima drugačiji pravac razvoja koji je usmjeren na kvalitet, što svakako ne ide sa jeftinim turizmom", ukazuje na moguću opasnost takvog predstavljanja. Prilikom davanja podrške prodaji, ne treba zaboraviti goste u „paket aranžmanu". Kako stimulisati njihov dolazak? Udruživanje sredstava za promotivne aktivnosti sa turoperatorima predstavlja poznat model, često korišten u nekadašnjem Montenegroturistu, radi podsticaja prodaje. Tim konceptom se dio rizika prebacuje na turoperatora kojem je u interesu da program u koji je i sam uložio, dobro izmarketira i realizuje – rekla je Đurašević, dodajući da je Hrvatska ove godine izdvojila oko 18 miliona eura za udruživanje za promotivne aktivnosti sa turoperatorima, od čega dva miliona za njemačko tržište, nekada najznačajnije emitivno tržište za Crnu Goru.
- Ta sredstva će se državi vratiti kroz „nevidljivi izvoz" i direktno uticati na povećanje društvenog proizvoda i nacionalnog dohotka na razne načine, kroz sistem oporezivanja, i druge dažbine ne samo u turizmu već i kroz multiplikovanu potrošnju čitave nacionalne privrede, kroz trgovinu, saobraćaj, poljoprivredu, razne industrije, komunalnu djelatnost, zanatstvo... Drugi model je participacija u cijeni avio-prevoza u organizovanom prometu, što je takođe primjereni model s aspekta visokog učešća cijene prevoza u strukturi turističke potrošnje kod nas. Radi se o značajnom segmentu koji je 2007. godine činio 71 odsto inostranih noćenja u hotelskom smještaju i koji se ne može tek tako ispustiti i predati ekonomskoj krizi - istakla je Đurašević.
Crna Gora jedina u regionu bez low-cost prevoza
Đurašević je kazala da je prošla turistička sezona pokazala da je kriza bila po mnogo čemu pokretač promjena u turizmu, jer su mnogi aktivirali sopstvene rezerve, redukovali troškove, našminkali objekte, postavili programe eko-turizma, što je sve učinilo da rezultati budu bolji od očekivanih.
- Nova turistička sezona je na pragu. Kriza i dalje traje pa se postavlja pitanje kako u takvim uslovima plasirati postojeće turističke proizvode kada smo dobili još jedan limitirajući faktor, a to je da smo jedina destinacija u okruženju u kojoj ne posluju niskobudžetni avio-prevoznici. To bitno smanjuje našu konkurentnost u prometu individualnih avio-gostiju. Stoga bi sljedeća sezona morala da stvori uslove za nihov ulazak na naše tržište. Formalni uslov „otvorenog neba" je riješen, a glavni problem postaje obezbjeđenje tržišta za njihovu cjelogodišnju uposlenost. Dok se taj složen zahtjev ne ispuni, postoje i drugi modaliteti podrške države i zainteresovanih partnera, kako bi avio-gost dolazio po cijenama dostupnim svim zemljama u okruženju. Time bi i naši građani, koji koriste usluge niskobudžetnih kompanija iz Dubrovnika, Tirane i Beograda dobili konačno mogućnost da „propute" uz realne troškove prevoza, koje Evropa koristi od 1995. godine dolaskom low-costa iz Amerike. U Evropi danas postoji 58 registrovanih niskobudžetnih aviokompanija, koje enormno rastu i postaju ozbiljna prijetnja redovnom avio-saobraćaju na kraćim relacijama do tri sata leta. To je jedan od razloga što se udružuju u strateške alijanse i što u okviru portfolia svojih usluga otvaraju sub-brend, na principu low costa, kako bi zadržali svoje klijente i na kraćim letovima - rekla je Đurašević. Ma.M.
