Beograd, grad zatvorenih muzeja

Izvor: B92, 18.Okt.2010, 08:41   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Beograd, grad zatvorenih muzeja

Pre svega nekoliko dana svečano je obeležen početak kampanje za kandidaturu Beograda za Kulturnu prestonicu Evrope 2020. godine. Ipak, to izgleda pomalo kontradiktorno tome što su zbog decenije nebrige i izolovanosti neke od najznačajnijih kulturnih ustanova u Beogradu zatvorene i po nekoliko godina, što sigurno neće biti adut da ponesemo ovu laskavu titulu.

Izvor: Blic


Predsednik organizacionog odbora Skupštine grada za podnošenje kandidature i zamenik sekretara >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << za kulturu Aleksandar Peković smatra da Beograd u savremenoj istoriji nije imao značajniji strateški projekat u oblasti kulture.

– Ovo je faza u kojoj smo došli do prvog strateškog plana projekta i otkrili prvi organizacioni koncept Beograda. Već početkom decembra naš gotov projekat ćemo predati Evropskoj komisiji – izjavio je Peković.

Taj projekat verovatno neće značiti samo završetak započetih rekonstrukcija, već bi mogao doneti i jednu dugoročnu strategiju kulturnog razvoja. Ipak, ta ideja danas izgleda kao "nemoguća misija” jer je Beograd jedna od retkih evropskih metropola u kojoj gotovo svi veći muzeji ne rade.

Stalna postavka Narodnog muzeja u Beogradu zatvorena je od 1. juna 2003. godine zbog neadekvatnih uslova za čuvanje i izlaganje dela iz muzejskih zbirki. Prethodni projekat za rekonstrukciju muzejske zgrade nakon brojnih polemika odbačen je sa obrazloženjem da je nefunkcionalan i preskup, i odlučeno je da se do novog projekta dođe putem javnog konkursa. Ako, kako je najavljeno, krajem novembra bude i poznato najbolje idejno rešenje, ali i ukoliko se obezbede sredstva, vrata nacionalnog muzeja mogla bi biti otvorena do kraja 2012. godine.

- Ako je neko odgovoran za to što mnogi bitni muzeji ne rade, onda je to država. Ogroman gubitak je što je Narodni muzej zatvoren skoro deset godina, čak ni u Drugom svetskom ratu nije bila takva situacija. Katastrofalno je da i drugi najznačajniji muzeji imaju probleme. Srpski muzej nema svoje prostorije, Muzej grada trenutno ima postavku u Konaku kneginje Ljubice, ali tamo nemaju dovoljno prostora - smatra Nenad Makuljević, vanredni profesor odeljenja za istoriju umetnosti na Filozofskom fakultetu.

Spisak muzeja koji ne rade tu se ne završava. Muzej savremene umetnosti od 2007. godine zatvoren je zbog rekonstrukcije. Ukoliko bude dovoljno sredstava za radove koji predstoje (za sanaciju fasade, uređenje unutrašnjosti, okoline Muzeja), ali i ukoliko izvođači ispoštuju rokove u Muzeju se nadaju da se sa rekonstrukcijom može završiti do 2012. godine. S druge strane, kada će Zavičajni muzej u Zemunu otvoriti svoja vrata i dalje ostaje pod znakom pitanja. Glavni problem predstavlja sanacija parketa, koji kao raritet i od velike vrednosti, zahteva poseban tretman i stručnjake. Po mišljenju profesora Makuljevića država je mnogo ranije trebalo da reaguje pošto su ovako gubici višestrani.

- Savet Evrope usvojio je deklaraciju da je kulturno nasleđe ugao evropskog identiteta. Muzej je živa stvar, on treba da bude mesto gde se građani stalno obrazuju. Predstavlja lokalni identitet, ali se kroz postavke formiraju i identiteti građana. Ako ljudi ne znaju njihovo, ali i evropsko kulturno nasleđe, onda ti građani ne mogu da budu punopravni stanovnici Evrope. Međutim, muzeji nisu samo institucije, to su i fabrike koje zarađuju novac. Sve razvijene zemlje zarađuju na muzejima - navodi profesor Makuljević.

Muzej Vuka i Dositeja krajem prošle godine počeo je da radi nakon što je saniran najkritičniji deo koji je pretio da se uruši. Kako je rekonstrukcija celog zdanja neophodna, iz bezbednosnih razloga broj posetilaca koji Muzej može da primi je ograničen. Muzej nauke i tehnike jedna je od retkih institucija koja se može pohvaliti ove godine odobrenim sredstvima iz Nacionalnog investicionog plana. Međutim, ta sredstva su nedovoljna da se počne rekonstrukcija zgrade prve javne termocentrale na Dorćolu koja je krajem 2005. godine dodeljena Muzeju. Muzej grada Beograda od svog osnivanja, 1903. godine, nema svoj „pravi" dom i skoro četiri godine čekao je da se bar „na papiru" useli u zgradu nekadašnje Nove vojne akademije u Resavskoj. Iseljenje Vojne štamparije i adaptacija ovog prostora tek predstoje. Rešenje nedostatka prostora i za Prirodnjački muzej se ne nazire, a izvesno je da neće početi u ovoj godini ni najavljena rekonstrukcija Kuće Legata u Knez Mihailovoj ulici.

Prvobitni planovi za završetak radova

Muzej grada Beograda 2014.

Narodni muzej 2012.

Muzej nauke i tehnike kraj 2010.

Zavičajni muzej u Zemunu trebalo do kraja 2009.

Zatvoreni

- Narodni muzej

- Muzej grada Beograda

- Muzej savremene umetnosti

- Zavičajni muzej u Zemunu

- Muzej nauke i tehnike

Novac iz NIP-a

Projekti Ministarstva kulture kojima su odobrena sredstva za ovu godinu iz Nacionalnog investicionog plana, a odnose se na institucije kulture u Beogradu, iznose 615.683.960 dinara. Za Narodnu biblioteku Srbije oko 179 miliona, za Jugoslovensku kinoteku oko 239, za Muzej savremene umetnosti oko 93 i Muzej nauke i tehnike oko dva miliona dinara.

Nastavak na B92...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta B92. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta B92. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.