Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 10.Maj.2009, 03:37   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Vremeplov: Spaljene mošti Svetog Save

Na današnji dan 1594.godine, mošti oca Srpske crkve i prvog srpskog arhiepiskopa Svetog Save Turci su spalili na Vračaru u Beogradu. Spaljivanju moštiju 359 godina posle svečeve smrti prethodio je ustanak Srba u Banatu (koji je tada bio pod Turskom) pod episkopom banatskim Svetim Teodorom Vršačkim, u kojem su ustanici nosili ikone Svetog Save. Turski sultan Muhamed Treći naredio je Sinan paši da po svaku cenu uguši pobune Srba, a ovaj je, znajući za značaj Svetog Save za >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << Srbe, naredio prenos moštiju iz manastira Mileševa u Beograd i spalio ih je na Vračarskom brdu (tada izvan Beograda). Kako bi mesto spaljivanja bilo obeleženo u prvoj polovini 19. veka podignut je krst od crvenog granita, po kome je taj deo Beograda kolokvijalno nazvan - ovo je bila privatna inicijativa Gligorija Vozarovića, poznatog izdavača i knjigovesca. Kasnije je na Vračarskom brdu podignuta crkva posvećena Svetom Savi, sa istim ciljem, a zatim i današnji velelepni hram.

Danas je nedelja, 10. Maj. Do kraja godine ima 235 dana.

1559. - Sinovi ostarelog turskog sultana Sulejmana Drugog poveli su bitku za osmanski presto u mestu Konja u Maloj Aziji. Vojska Selima - koji je 1566. postao sultan Selim Drugi - potukla je snage Bajazita, primoravši ga da s pristalicama pobegne u Persiju, gde je kasnije ubijen.

1760. - Rođen je francuski oficir Klod Žozef Ruže de Lil koji je 1792. napisao reči i melodiju francuske himne. Pesmu, komponovanu kao marš, prema narudžbini gradonačelnika Strazbura, oduševljeno su pevali vojnici Francuske revolucije na maršu iz Marselja u Pariz, pa je nazvana "Marseljeza".

1774. - Umro je francuski kralj Luj Petnaesti, koji je nasledio presto kao petogodišnjak 1715, posle smrti pradede Luja Četrnaestog. Vodio je neuspešan rat za austrijsko nasleđe i Sedmogodišnji rat posle kojeg je Francuska morala da Velikoj Britaniji prepusti Kanadu. Ukinuo je jezuitski rimokatolički red i konfiskovao imovinu jezuita.

1844. - Ukazom Jovana Sterije Popovića, srpskog književnika, pravnika, lingviste, tada ministra prosvete Kneževine Srbije (Popečiteljstvo prosveštenija) osnovan je - Muzeum serbski - začetak današnjeg Narodnog muzeja u Beogradu. Ministarstvo je tada naložilo svim okružnim načelstvima da se staraju o sakupljanju starina. Taj datum je kasnije prihvaćen kao dan osnivanja Narodnog muzeja u Beogradu.

1849. - Umro je japanski slikar Kacušika Hokusaj, glavni predstavnik realizma u japanskom slikarstvu. Slikao je scene iz svakodnevnog života i predele, uključujući čuveni ciklus "Trideset pogleda na Fuđijamu".

1865. - Predsednika Konfederacije otcepljenih južnih država SAD Džefersona Dejvisa zarobile su u Američkom građanskom ratu trupe Severa.

1871. - Mirovnim ugovorom u Frankfurtu poražena Francuska je posle Prusko-francuskog rata primorana da preda Nemcima pokrajine Alzas i Lorenu i da plati visoku ratnu odštetu.

1881. - Krunisan je rumunski kralj Karol Prvi, prvi kralj Rumunije. Pripadao je porodici Hoencolern, vladarskoj porodici Pruske i Nemačke.

1894. - Rođen je američki kompozitor ruskog porekla Dimitri Tjomkin, izuzetan autor filmske muzike, dobitnik više Oskara. Filmovi: "Gospodin Smit ide u Vašington", "Samo anđeli imaju krila", "Senka sumnje", "Dvoboj na suncu", "Nazovi M radi ubistva", "Div", "Starac i more", "Rio Bravo", "Tačno u podne", "Čajkovski".

1899. - Rođen je američki filmski glumac i igrač Frederik Austerlic, poznat kao Fred Aster, jedan od najvećih holivudskih zabavljača. Filmovi: "Roberta", "Vesela raspuštenica", "Vreme svinga", "Cilinder", "Brodvejska melodija", "Nikad nećeš postati bogat", "Uskršnja parada", "Smešno lice", "Na plaži", "Diži zavesu".

1904. - Umro je engleski novinar i istraživač Henri Morton Stenli, koji se proslavio 1871. "spasavanjem" škotskog istraživača Dejvida Livingstona, za kojeg se verovalo da se izgubio u Africi. Potom je putovao u Afriku više puta do 1889. i otkrio je Albertovo, Edvardovo i Leopoldovo jezero, planinski masiv Ruvenzori i ispitao veliki deo basena reke Kongo.

1923. - Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca i Grčka sklopile su konvenciju o osnivanju "Slobodne zone u Solunu", koja je predata na upotrebu 6. marta 1925. na period od 50 godina. Zona je obuhvatala 94.000 kvadratnih metara, na kojoj je Kraljevina S.H.S. dobila isključivo pravo upotrebe i carinsku upravu, ali ne i policijsku, jer je područje ostalo pod grčkim suverenitetom. Novi aranžman SFRJ i Grčke o tranzitu jugoslovenske robe preko slobodne zone luke u Solunu potpisan je 3. februara 1975. u Atini, s važnošću od 10 godina, posle čega se automatski produžavao svakih pet godina.

1933. - Nacisti su u centru Berlina priredili prvo masovno spaljivanje knjiga, bacivši na lomaču više od 25.000 dela Karla Marksa, Zigmunda Frojda, Bertolda Brehta, Alberta Ajnštajna i drugih autora, koje su nacisti označili kao "dekadentne".

1940. - Nemačka je u Drugom svetskom ratu bez objave rata napala Holandiju, Belgiju i Luksemburg, a Velika Britanija je posle nemačke invazije na Dansku zaposela bivšu dansku koloniju Island.

1940. - Posle ostavke Nevila Čemberlena, pristalice politike popuštanja Adolfu Hitleru i potpisnika "Minhenskog sporazuma" 1938. kojim je Čehoslovačka naterana da Nemačkoj ustupi Sudetsku oblast, britanski premijer je postao Vinston Čerčil, koji je potom proveo naciju kroz Drugi svetski rat.

1941. - Rudolf Hes, zamenik nemačkog vođe Adolfa Hitlera, spustio se padobranom u Škotsku, u nameri da kod britanske vlade izdejstvuje separatan mir s Nemačkom. Njegov predlog nije prihvaćen i Hes je kraj Drugog svetskog rata dočekao kao zarobljenik u Velikoj Britaniji. Na suđenju u Nirnbergu 1946. osuđen je na doživotnu robiju.

1967. - Američko vazduhoplovstvo je prvi put u Vijetnamskom ratu bombardovalo luku Hajfong u Severnom Vijetnamu.

1977. - Umrla je američka filmska glumica Džoan Kraford, jedna od najvećih holivudskih zvezda tridesetih godina 20. veka. Filmovi: "Mildred Pirs" (Oskar), "Lice jedne žene", "Humoreska", "Prokletnici ne plaču", "Strah", "Nežna pesma", "Demonska žena", "Šta se dogodilo Bebi Džejn".

1979. - Umrla je srpska filmska glumica Italina-Ida Kravanja, poznata kao Ita Rina, posle udaje Tamara Đorđević, najpoznatija filmska glumica u Kraljevini Jugoslaviji, prva naša glumica koja je ušla u svetsku enciklopediju filma. Pre Drugog svetskog rata igrala je niz glavnih uloga u filmovima nemačke i češke produkcije, a posle rata epizodne uloge u nekoliko domaćih filmova. Filmovi: "Erotikon", "Galgentoni", "Fantom Durmitora", "A život teče dalje".

1981. - Socijalista Fransoa Miteran pobedio je u drugoj rundi predsedničkih izbora u Francuskoj dotadašnjeg šefa države Valerija Žiskara D'Estena, čime je levica u toj zemlji došla na vlast posle tri decenije.

1988. - SAD su stavile veto na rezoluciju Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija kojom je Izrael osuđen za invaziju na jug Libana.

1993. - Više od 200 radnika, mahom žena, poginulo je u požaru koji je zahvatio jednu fabriku igračaka u tajlanđanskoj provinciji Nakon Patom.

1994. - Nelson Mandela je kao prvi crnac inaugurisan za predsednika Južne Afrike.

1994. - Italijanski medijski magnat Silvio Berluskoni preuzeo je dužnost premijera Italije na čelu koalicione vlade u kojoj su - prvi put posle Drugog svetskog rata - bili i neofašisti.

1995. - Najmanje 100 ljudi je poginulo kada se lift, koji je prevozio rudare u jednom rudniku zlata u blizini Orknija u Južnoj Africi, iznenada otkačio i stropoštao na dno rudnika.

1996. - Premijer Indije Narašima Rao podneo je ostavku posle izbornog poraza njegove Kongresne stranke.

1997. - U zemljotresu u istočnom Iranu poginulo je najmanje 1.560 ljudi.

1999. - Avioni NATO su prilikom bombardovanja industrijske zone Čačka, nepun kilometar od centra grada, usmrtili četvoro civila.

2002. - Zbog prodavanja tajni Moskvi, na doživotnu robiju osuđen je bivši FBI agent Robert Hansen.

2006. - Umro je Zoran Gluščević, istaknuti srpski književnik, kritičar, esejista. Rođen je 1926. u Užičkoj Požegi, diplomirao je na Filološkom fakultetu u Beogradu na katedri za germanistiku. Veoma rano se afirmisao na književnoj i kulturnoj sceni tadašnje Jugoslavije i bio je urednik više književnih časopisa. Posebno se bavio izučavanjem nemačke književnosti. Pored eseja pisao je drame za radio i televiziju. Dela: "Putevi humaniteta "I i II, "Perom u raboš", "Alfa i omega", "Književnost i rituali", "Okultna moć", "Sava Rakočević", "Mefisto i on". Bio je i priređivač sabranih dela Hermana Hesea, i važio je za najboljeg poznavaoca Heseovog opusa kod Srba. Priredio je i uredio i "Sabrana dela Isidore Sekulić".

2006. - Hamas i Fatah postigli su primirje. Palestinski premijer Ismail Hanije saopštio je da je njegova vladajuća radikalna islamistička organizacija Hamas postigla dogovor sa rivalskim Fatahom o okončanju sukoba. Dve strane su se dogovorile da razreše međusobne nesporazume nekoliko sati nakon što su naoružani hamasovci napali povorku na sahrani dece poginule u unakrsnoj vatri.

2006. - umro je ruski filozof Aleksandar Zinovjev, jedan od prvih sovjetskih disidenata. Ovaj naučnik svetskog glasa u Rusiju se vratio 1999. i od tada je predavao na Filozofskom fakultetu Moskovskog univerziteta. Prvi put je hapšen još 1939. zbog antistaljinističkih istupa. Borio se u Drugom svetskom ratu i odlikovan je. Pošto je 1976. u Švajcarskoj objavio satirično delo "Zjapeće visine", dve godine potom proteran je iz Sovjetskog Saveza i naredne dve decenije provodi u izgnanstvu. Jedini je ruski dobitnik ugledne nagrade "Aleksis de Tokvil", a autor je preko 40 knjiga. Dela: "Parabelum", "Homo sovjetikus", "Ruka Kremlja", "Katastrojka", "Komunizam kao realnost", "Kriza komunizma", "Zapad".

Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...