Sveti Sava srpska slava

Izvor: Glas javnosti, 27.Jan.2009, 07:37   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Sveti Sava srpska slava

Srpska pravoslavna crkva i Srbi širom otadžbine i rasejanja danas proslavljaju praznik posvećen rodonačelniku srpske duhovnosti i kulture, osnivaču srpske crkve i prvom arhiepiskopu i prosvetitelju - Svetom Savi.

Rođen je 1169. godine kao najmlađe dete velikog srpskog župana Stefana Nemanje i njegove žene Ane, dobivši ime Rastko. Malog Rastka vaspitavali su najbolji učitelji iz Soluna, Dubrovnika, Venecije i Carigrada. Bio je bistro, pametno i veselo dete, brzo je naučio da >> Pročitaj celu vest na sajtu Glas javnosti << čita i piše. Međutim, Rastka svetovni život nije mnogo zanimao, već je interesovanje pokazivao za duhovne lepote. U vreme njegove mladosti, kada je uveliko pripreman za život budućeg vladara, na Nemanjinom dvoru boravili su svetogorski monasi, među kojima je bio i jedan Rus. Zaokupljen razmišljanjima o motivima iz žitija svetih, koje je svakodnevno čitao, sedamnaestogodišnji Rastko dugo je s njima razgovarao. Zadivljen pričama o lepoti Svete gore, doneo je odluku koja će mu potpuno izmeniti život - rešio je da ode u ovu monašku državu. S obzirom na to da nije mogao da računa na roditeljski blagoslov, odlučio je da pobegne s monasima. Slomljen od bola, Stefan Nemanja odmah šalje poteru za sinom. Rastko se nalazio u ruskom manastiru Svetog Pantelejmona (Rusik), gde je pod pretnjom obećao Stefanovim ljudima da će se narednog dana vratiti u dvor. Ali, svetogorski monasi, na Rastkov predlog, pribegoše lukavstvu - spremiše bogatu trpezu i vino, pa gonioci posle obimne večere zaspaše. Mimo manastirskih propisa, dotadašnji princ se zamonašio. Sutradan se kao monah Sava obratio nadmudrenoj poteri: „Ovo što se dogodilo sa mnom, Bogu se tako o meni svidelo, koji me je od oca mojega dovde proveo a da me vi niste uhvatili, pa me on i sada od vaših ruku izbavi. Jer vi ste hteli da me sa dobra i željena puta sprečite i da se sa mnom pohvalite, ugodivši svome gospodaru. Ali, Bog moj na koga se uzdah i izađoh bio mi je pomoćnik, kao što vidite, on će i ubuduće voditi moj život po svojoj volji. A vas, ljubazne moje, molim da ne tužite zbog ovoga, niti da ste skršeni, nego bolje sa mnom pohvalite Boga, koji me je udostojio svoga obraza, za kojim sam oduvek žudeo.

NAJSTARIJA SVEČANA PESMA

Svečana pesma ispevana tokom 18. veka u slavu Svetom Savi, najstarija je himna u Srba. Napisana je na crkvenoslovenskom jeziku i imala je četiri strofe. Javno je izvedena 1839. godine u Segedinu, a posle toga je često izvođena u Srbiji. Prvi notni zapis ostavio je Kornelije Stanković, posle svetosavske proslave u Beču 1858. godine. Himna Svetom Savi kasnije je doživela nekoliko verzija. Ovo je jedna od njih.

Himna Svetom Savi

Uskliknimo s ljubavlju svetitelju Savi srpske crkve i škole svetiteljskoj glavi.

Tamo venci tamo slava gde naš srpski pastir Sava.

Pojte mu Srbi pesmu i utrojte!

S neba šalje blagoslov Sveti otac Sava sa svih strana svi Srbi s mora i Dunava k nebu glave podignite  Savu tamo ugledajte. Savu srpsku slavu pred prestolom Tvorca!

Blagodarna Srbijo puna si ljubavi prema svome pastiru svetitelju Savi.

Bosna i Hercegovina Svetog Save dedovina s tobom slave slavu Svetitelja Savu.

Da se srpska sva srca s tobom ujedine, sunce mira, ljubavi da nam svima sine.

 Da živimo svi u slozi Sveti Savo ti pomozi. Počuj glas svog roda srpskoga naroda!

Pet vekova Srbin je u ropstvu  čamio svetitelja Save ime je slavio.Sveti Sava Srbe voli i

za njih se Bogu moli.Pojte mu Srbi, pesmu i utrojte!

Могу да замислим који блам поједе Св. Саву пред Богом кад нас види овако расрбљене и разверене, пуне протестантсог набоја. Можемо ми Светитељу данас певат хвалоспевке, али смо га у суштини издали, погазили његов типик и завештање које нам је оставио. Издали су га најпре у Цркви, част неким Епоскопима, издали су га на Богословском факултету, издали га на Хиландару, издали га у Херцеговини - Савиној дедовини, издо га Вук сакаћењем и реформом језика и писма, издали га где се год издати могло. Из висина Христове науке наши модерни теолози се поново заглибљују у јелинску философију. Који пораз, што би народ рекао: с коња на магарца.

ЈАКО ПЕРВОСВЈАТИТЕЉА ВЕЛИКАГО, И АПОСТОЛОВ СООПШЧНИКА, ЦЕРКОВПРОСЛАВЉАЈЕТ ТЈА ЉУДЕЈ ТВОЈИХ ПРЕПОДОБНЕ; НО ЈАКО ИМЈЕЈА ДЕРЗНОВЈЕНИЈЕ КО хРИСТУ бОГУ, МОЛИТВАМА ТВОИМИ ОТ СВЈАКОХ НАС БЈЕД ИЗБАВИ, ДА ЗОВЕМ ТИ: РАДУЈСЈА, ОЧЕ САВО БОГОМУДРЕ.

Nigde nisam procitao da je Sava povremeno umesto krsta uzimao i mac,da bi "urazumio" bogumile da promenu svoja shvatanja.

Gladam sinoc (26 om) u Areni proslavu nekog jubileja poljoprivrednog Fonda, a u cast Sv. Save?

I gle cuda svecanost otvori neki od Episkopa Srpske crkve i na moje opste zaprepascenje u ime Svetosavlja poce da HVALI PO MENI PROPALITET MILOSEVICEV I KOMUNISTKINJU , NIKOG DRUGOG NEGO DRUGARICU BORKU VUCIC, KOJA JE BLAGOSLOVOM MILOSEVICA OJADILA SRPSKI NAROD < PREBACIVSI NJEGOV IMETAK U VALUTI I ZLATU NA OSTRVO KIPAR < PA JE I AMBASADOR DOTICNE ZEMLJE JUCE HVALISAO BORKU jer je imao i zasto?

Sve , Sve ali da Crkveni Veledostojnik u ime Sv. Save najpohvalnije besedi o Borki , pa i da od nje trazi zivotni Eleksir kako lepo izgleda, je krajnje za osudu i VREDJANJE NASEG PROSVETITELJA , koji je spaljen od SELDJUKA na VRACARU, pa se na njegovu srecu ne moze prevrtati u grobu?

laky

Nastavak na Glas javnosti...



Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Povezane vesti

Slavski kolač i predstave u čast najvećeg prosvetitelja

Izvor: Blic, 27.Jan.2009

Školska slava Sveti Sava danas se proslavlja u većini škola sečenjem slavskog kolača i predstavom. Praznik posvećen najvećem srpskom prosvetitelju svečano i molitveno prvo će biti obeležen jutarnjom Liturgijom u Hramu svetog Save.....Liturgiji će prisustvovati učenici i nastavnici beogradskih...

Nastavak na Blic...

Škole i Crkva danas proslavljaju Svetog Savu

Izvor: TV Avala, 27.Jan.2009

Pravoslavni praznik i zvanična školska slava Sveti Sava biće danas obleležena nizom manifestacija u Srbiji.

Nastavak na TV Avala...

Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Glas javnosti. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Glas javnosti. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.