Izvor: BanjalukaLive.com, 27.Jul.2017, 18:45   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Vremensko putovanje kroz Gospodsku ulicu

Dok šetate Gospodskom ulicom, zapitate li se ikad kako je sve počelo, gdje počinje njena priča?Kako je uopšte dobila naziv i koja su to gospoda hodala, nekada davno, njenim pločnicima? Iako Gospodska ulica, zvanično, nikad nije nosila ovaj naziv, mnogi za druga imena najpoznatijeg banjalučkog šetališta i ne znaju. A, sve se desilo sasvim slučajno.Sve do 19. vijeka, Banjaluka se razvijala oko Ferhadije, na desnoj obali Crkvene. Na mjestu gdje se danas nalazi Gospodska, bila je baruština, >> Pročitaj celu vest na sajtu BanjalukaLive.com << zvana Muslina bara, gdje su se zimi klizala djeca. U tom periodu bilo je nezamislivo da se jedan hrišćanin u Banjaluci bavi trgovinom.Dah Evrope stiže i na ove prostore. U grad na Vrbasu doseljavaju prvi hrišćani, trgovci. Tomo Radulović, Hercegovac školovan u Dubrovniku, prvi je od njih koji je dobio dozvolu da u gradu otvori trgovinu. Brzo se obogatio i kupio Muslinu baru. Prvu jednospratnicu na mjestu zgrade današnje gradske uprave Radulović gradi 1855. godine, a 1862. godine na početku ulice gradi drugu, po imenu "Albanija" (na mjestu zgrade "Čajavca"). Raduloviću je dosadilo što mu u radnju "Albanija" ulaze seljaci, diraju robu, a slabo šta pazare, pa iz revolta na zgradu kači rukom ispisan natpis "Gospodska ulica". I tu počinje priča o Gospodskoj."Prije dolaska austrougarske vlasti, ova ulica zvala se Pivarska, jer su trapisti u to vrijeme tu imali točionicu piva. Prilikom ulaska austrougarske vojske, Tomo Radulović kumovao je ulici, nazvavši je Gospodska. Nova vlast prihvata taj naziv, ali u germanskom obliku, pa je ova ulica od tada do 1918. nosila naziv Herrengasse", pojašnjava profesor istorije Zoran Pejašinović.U tom periodu, dodaje profesor Pejašinović, Gospodska doživljava procvat, na mjestu nekadašnje bare niču na desetine modernih kuća u evropskom stilu, s radnjama u prizemlju i komfornim stanovima na spratu. Otvaraju se apoteke, gvožđare, sajdžijske radnje, štamparije, knjižare. U vremenu između dva svjetska rata ulica je nazvana po španskom kralju Alfonsu Trinaestom, koji je zadužio Banjaluku."U toku Prvog svjetskog rata Banja Luka je mjesecima bila u središtu evropske javnosti. U to vrijeme, austrougarska vlast organizovala je takozvani veleizdajnički proces, u kojem je organizovanje za 156 viđenih bosanskohercegovačkih Srba rodoljuba, optuženih za saradnju s tajnim organizacijama u Srbiji. Njih 16 osuđeno je na smrt", kazuje profesor Pejašinović.Ovaj očigledno montirani proces, dodaje Pejašinović, izazvao je veliku pažnju evropske javnosti. Za sudbinu osuđenika posebno se zauzeo španski kralj Alfons Trinaesti, koji je zamolio habzburškog cara Karla Petog da ih pomiluje. "U znak zahvalnosti, njegovo ime u tom periodu nosilo je glavno banjalučko šetalište, a nakon Drugog svjetskog rata po španskom kralju prozvana je jedna od najlepših aleja u užem centru grada", pojašnjava profesor.Gospodska ulica nakon Drugog svjetskog rata dobija naziv koji se zadržao do danas, Ulica Veselina Masleše."Ovaj poznati Banjalučanin rođen je u Gospodskoj ulici. Studirao je u Zagrebu, Frankfurtu i Parizu. Više puta hapšen je zbog svojih ljevičarskih ideja, po izbijanju rata odlazi u partizane. Poginuo je u bici na Sutjesci. Danas njegovo ime u rodnom gradu, pored glavnog šetališta, nosi i poznato kulturno-umjetničko društvo", završava priču profesor Pejašinović.Izvor: Dnevni list "Fokus", decembar 2007. godine

Nastavak na BanjalukaLive.com...