Izvor: BanjalukaLive.com, 16.Jun.2017, 21:33   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Umro Helmut Kol

Bivši njemački kancelar Helmut Kol preminuo je u 88. godini, u jutarnjim satima u svom domu u Ludvigshafenu, objavio je njemački "Bild".Helmut Kol je bio kancelar od 1982. do 1998. i tako najduže proveo vremena na toj funkciji u poslijeratnom periodu. Posle Kola, na mjesto njemačkog kancelara je došao Gerhard Šreder.Njemačka je izgubila političara "stare garde", oca njemačkog jedinstva poslije pada Berlinskog zida i moćnog sagovornika mnogih tadašnjih lidera, od Ronalda Regana i Džordža >> Pročitaj celu vest na sajtu BanjalukaLive.com << Buša starijeg, Fransoa Miterana, Margaret Tačer do Mihaila Gorbačova, kome je on jednom, dok su uveče, na iznenađenje zaljubljenih parova, šetali parkom u bivšem glavnom gradu, Bonu, rekao da je njemačko ujedinjenje sigurno, kao što Rajna sigurno teče ka moru, a Gorbačov mu tada nije protivurečio...Kol, rođen 1930. godine u pitomom Ludvigshafenu, koji je sa 17 godina postao član Hrišćansko-demokratske unije (CDU) na čijem čelu je sada Merkelova, bio je za Nijemce, kako su ga zvali, i "kancelar-superlativa", pernosi RTS.Helmut Kol i bivša JugoslavijaU srcima Nijemaca ostaće upamćen kao "kancelar-ujedinitelj" i državnik hrišćanskih vrijednosti i političkog vizionarstva, a u sećanju građana bivše Jugoslavije kao šef nemačke vlade koja je prerano i prije drugih evropskih zemalja priznala nezavisnost Slovenije i Hrvatske.Kol, koji je bio "politički otac" aktuelnog šefa njemačke vlade Angele Merkel, jedan je od najčešće pominjanih njemačkih kancelara na prostorima bivše Jugoslavije.I dok su mu Slovenci i Hrvati iskazivali zahvalnost, dotle su neki njemački intelektualci govorili da će istorija jednog dana, ipak, postaviti pitanje o odgovornosti Kolove vlade zbog preranog priznanja nezavisnosti za sukobe u Bosni i nastavak raspada Jugoslavije.Kolovi savremenici, međutim, to negiraju, tvrdeći da se Njemačka pridržavala evropskih odluka, a priče o preuranjenom priznanju pripisuju njemačkoj ljevici, koja je, kažu, osjećala povezanost sa Jugoslavijom.Prije odluke o priznanju, Njemačka se odlučno zauzimala za opstanak Jugoslavije, kažu Kolovi savremenici i ukazuju da je, 1991. godine, kada je postalo jasno da Slobodan Milošević želi "veliku Srbiju", na prijedlog Francuske osnovana Badinterova komisija, a zatim je Savjet ministara EU najavio da EU mora da pokrene proces priznavanja ako se u roku od dva mjeseca ne pronađe mirno rješenje.Taj rok je istekao početkom decembra 1991. godine, a Njemačka je na sjednici vlade 19. decembra 1991. godine, posljednjoj u toj godini, odlučila da će priznati Sloveniju i Hrvatsku 15. januara 1992. godine, podsjećali su Kolovi saradnici, naglašavajući da se Kol time pridržavao zajedničke evropske odluke.Kol je svakako bio političar ogromnog iskustva iz "zlatnih" ali i loših vremena, i državnik koji je region bivše Jugoslavije uvijek smatrao važnim.Za Kola se kaže da je imao pravu mjeru i znao da pusti probleme da malo "odstoje", prije nego što "nestanu", a kada je riječ o njemačkom ujedinjenju, najznačajenijem događaju novije evropske političke istorije, tu je Kolov osjećaj za njemački nacionalni interes i način realizacije neosporan.Sam Kol je u sjećanjima na te dane govorio da "osjeća zahvalnost i radost što je uopšte mogao to da doživi i u tome učestvuje" i što je, "a to se često zaboravlja, sve postignuto bez prolivanja krvi".U svojoj CDU, Kol je imao kritičare, ali i one koji su ga "kovali u zvijezde", a među onima koji su ga voljeli, bili su, kažu analitičari, i Rusi njemačkog porijekla, prenosi RTS.Foto: Youtube/ScreenShot

Nastavak na BanjalukaLive.com...