Izvor: Blic, 13.Apr.2017, 13:27   (ažurirano 02.Apr.2020.)

U BiH se traga za 109 ukradenih umetnina

Centar protiv krijumčarenja umetninama (CPKU) iz Tuzle zvanično je objavio Bazu podataka o ukradenim umetninama u BiH na čijoj su pripremi i prikupljanju radili protekle 2 godine, a ovim je ona postala dostupna za sve zainteresovane, potvrdio je predsednik Centra Dženan Jusufović.

Baza je objavljena pre 3 dana na internet stranici Centra, a rad na njenoj pripremi trajao je dugo jer se radi o vrlo kompleksnoj problematici.

Jusufović ističe da u sadašnjoj fazi Baza >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << obuhvata 109 dela iz 2 institucije i privatne kolekcije.

Radi se o delima nestalim iz Međunarodne galerije portreta Tuzla, Umetničke galerije BiH i privatne kolekcije porodice Mulabdić.

Među delima za kojim se traga, između ostalog, su i ona "Portret Meše Selimovića" Ismeta Mujezinovića i "Autoportret" Božidara Jakca nestala iz Međunarodne galerije portreta Tuzla, potom "Mesečina na Ženevskom jezeru" Ferdinanda Hodlera, "Grob sv. Spiridona" grčkog majstora i "Savaot" italijanskog majstora koja su nestala iz Umetničke galerije BiH, dok se od dela nestalih iz privatne kolekcije Mulabdić mogu izdvojiti "Magdalena" Đoke Mazalića i "Ženski akt" Petra Tiješića.

Izrada Baze podataka urađena je u saradnji s francuskom ambasadom u BiH koja je ujedno i partner projekta.

Sadrži osnovne podatke o nestaloj umetnini - ime autora, naziv dela, dimenzije, materijal i tehnika, godina nastanka, vlasništvo, vreme nestanka i datum podnošenja krivične prijave.

Od 109 dela iz Baze, iz Umetničke galerije su obuhvaćena 44 umetnička dela sa svim podacima potrebnim za bazu.

Inače se traga za 51. delom, ali se u Bazu mogu uvrstiti samo podaci koji su dostupni od institucije. Iz Međunarodne galerije portreta Tuzla u Bazi se nalazi 61 delo s podacima.

- U izveštaju iz 2011. godine nalazila su se 72 dela, ali se u proteklih 5 godina pronašlo njih 11, te se nastavlja potraga za 61 delom koje je obuhvaćeno u Bazi. Iz privatne kolekcije Mulabdić u Bazi su uvrštena 4 umetnička dela za koja je podnesena i prijava. Iz drugih institucija kao što je Muzej istočne Bosne ili Muzej književnosti i pozorišne umetnosti BiH čekamo da nam se dostave podaci koji su potrebni za Bazu - rekao je on.

Smatra da je njen najveći značaj što je to prvi put u BiH da su na jednom mestu objedinjeni podaci o nestalim umetninama, od kojih veliki broj podleže zaštiti kulturnog nasleđa.

"Za sada se na Interpolovoj stranici za Bosnu i Hercegovinu traga samo za 14 umjetnina, a objavljivanjem ove baze imaćemo uvid u potragu za 109 djela. Baza će uveliko koristiti i za naše granične službe", ustvrdio je.

Kao izuzetno plodno tlo za krijumčarenje umjetnina zbog geopolitičkog položaja i politički kompleksne organizacije vlasti, BiH je visoko na listi zemalja jugoistočne Evrope na čijem području se, prema podacima Interpola, na svjetskom nivou realizira 6,3 posto te vrste ilegalne trgovine.

Nakon oružja, narkotika i ljudi, ilegalna trgovina umjetnina najzastupljenija je vrsta krijumčarenja u globalnom okvirima. Ta pošast nije zaobišla ni BiH, njeno je tlo izvorište, tranzit ali i odredište za takve umjetnine.

"Mračni period" za ovu vrstu kulturnih dobara nastaje s ratnim vihorom, ali i prvim godinama nakon rata kada su mnoga od njih, najviše umjetničke slike, nestala iz muzeja, galerija, javnih institucija i privatnih kolekcija. Nikada im nije uđeno u trag, uz pretpostavku da su u najvećem broju završila na crnom tržištu van granica BiH.

Krijumčari do umjetnina ne dolaze tipičnim načinom krađe, iako je zabilježeno i nekoliko takvih slučajeva, već je riječ o tzv. "krađi u bijelim rukavicama". To, posebno u zemljama zapadne Evrope podrazumijeva da je u krađu uključena cijela struktura, primjera radi, muzeja – od rukovodioca, kustosa, kurira do naručioca "posla" ili diplomatskih predstavnika i slično.

Cijene ukradenih umjetnina su izuzetno visoke, jer mnogobrojni vlasnici kupuju ili naručuju krađe vrijednih umjetničkih predmeta kao zalog za budućnost. Stoga se najčešće selektivno kradu umjetnička djela za koja se zna da će im vremenom materijalna vrijednost porasti.

Istraživanjima CPKU-a utvrđeno je da se za neka umjetnička djela ili grupu djela izdvajali deseci hiljada eura. Nažalost, osim nanošenja štete prilikom krađe u materijalnom smislu, veliki je to gubitak i za bh. kulturno i umjetničko naslijeđe.

Nastavak na Blic...