Izvor: Cafe.ba, 26.Apr.2015, 12:44 (ažurirano 02.Apr.2020.)
U Beogradu obilježeni Dani jorgovana
Manifestacija ''Dani jorgovana'', povodom ženidbe srpskog kralja Uroša sa francuskom princezom Jelenom Anžujskom u 13. vijeku, obilježena je u Beogradu svečanim defileom i sađenjem jorgovana kao znak viševjekovnog prijateljstva Srba i Francuza.
Prema istorijskim podacima, vjenčanje ovog para zbilo se prije 765 godina.
Defile, u kojem su bili personifikovani likovi kralja Uroša i kraljice Jelene, kao i srpski vitezovi sa psima, prošao je od Starog dvora, centralnom >> Pročitaj celu vest na sajtu Cafe.ba << Knez Mihailovom ulicom, do Kalemegdana, u blizini ambasade Francuske.
U koloni su bili zvaničnici Beograda i Kraljeva, kao i predstavnici Nice, Kana i Liona, predstavnici dijaspore juga Francuske, a manifestacija bi trebalo da pređe lokalne okvire i postane prepoznatljiv brend Srbije.
Svake godine početkom maja Kraljevo je tradicionalni domaćin turističke manifestacije "Dani jorgovana", a održava se kao znak sjećanja na događaj iz 13. vijeka kada je kralj Uroš Prvi iz ljubavi prema francuskoj princezi Jeleni Anžujskoj, budućoj srpskoj kraljici, odlučio da cijelu dolinu uz rijeku Ibar zasadi mirisnim jorgovanom i ozeleni sure litice kanjona.
Legenda kaže da je to uradio da bi pripitomio i uljepšao litice doline i buduću kraljicu podsjetio na rodnu Provansu.
Srpski narod i danas u dolini Ibra, od Kraljeva do Raške, njeguje jorgovane u znak sjećanja na Jelenu Anžujsku, ženu kralja Uroša Prvog Nemanjića, koja je živjela u raskošnom dvorcu na obali rijeke.
Opčinjena ljepotom ovog kraja, kraljica je 1270. godine sagradila manastir Gradac, gdje je sahranjena kao monahinja.
Srpski narod i danas čuva uspomenu na kraljicu Jelenu Anžujsku, a pamti je kao vrlo plemenitu osobu prema narodu, obrazovanu i mudru.
To je i doba procvata Srbije, a kralj Uroš Prvi je za svoje vladavine proširio granice srpske srednjovjekovne države na jug, u to doba započela je eksploatacija rudnika u Srbiji i dovelo do ekonomskog snaženja i otvorilo put razvoju zanatstva i trgovine.
Jelena Anžujska je značajan trag ostavila u prosvetiteljstvu, jer njen dom je bio i učilište, ali i prva biblioteka, takozvano knjigohranilište, gdje su njenom zaslugom neke značajne knjige prepisivane za potrebe manastira.
Zvali su je prvom srpskom učiteljicom, jer je u svom domu okupljala siromašne djevojke iz tog kraja i podučavala ih raznim poslovima.
Osim manastira Gradac, u dolini Ibra su i drugi biseri srpske srednjevjekovne umjetnosti - manastir Žiča, prvo sjedište srpske pravoslavne crkve, srednjevjekovni grad Maglič iz 14. vijeka sa osam kula koji je odlično očuvan.
Tu je i manastir Studenica, upisan na Listu svjetske baštine Unesko, a sagrađen tri vijeka prije otkrića Amerike.
